BORIS VUJČIĆ 'Devizne rezerve ne bismo mogli koristiti za domaće investicije, njihov smisao je da čuvaju tečaj'

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u emisiji HTV-a "1 na 1" Romana Bolkovića, u kojoj je komentirao pitanje inflacije, cijene nekretnina te kamatne stope.

Na početku emisije je rekao kako većina analitičara smatra da nam ne prijeti inflacija.

- Inflacija jest niska tako mjerena, ali je puna cijena rasta. Cijene nekretnina su one koje apsorbiraju ili upijaju veliku likvidnost, odnosno toliko novca koliko je natiskano. I to ne u Hrvatskoj samo, to je slučaj i drugdje u svijetu. Ono što znamo iz povijesti je da su kretanja nekretnina vrlo ciklična. Znači, bum gdje vrlo rastu i onda padaju. Ciklizam se javlja zato kad je prosperitet i kad ljudi vrlo optimistični kada su krediti vrlo dostupni po niskim kamatnim stopama, ljudi krenu kupovati nekretnine - objašnjava Boris Vujčić.

Guverner HNB-a kaže kako ima različitih razloga zašto se kupuju nekretnine:

- Neki kupuju za posao. Investicije, a neke se kupuju za vlastite potrebe. Treća vrsta su kupovina za vlastite potrebe, ali u biti s na nekakvim špekulativnim primjesama. Danas kupujem nekretninu ocjenjujući da će sutra biti skuplja, kad krenu ti oblici kupovine, onda vidimo bumove tih cijena. Neki štede u nekretninama. To je primjer kod nas - smatra Vujčić.

Vujčić kaže kako je Hrvatska jedna od zemalja koja ima najviši dio vlasništva nekretnina te da je u Hrvatskoj donekle to nasljeđe socijalizma gdje nije postojalo puno različitih vrsta financijske imovine koje se moglo kupiti. Nije bilo kapitala, dionica, novčanih fondova, ako je postojao višak, onda se stavljao u nekretnine.

- Mi smo zemlja koja ima najljepšu obalu u Europi, pa su ljudi dosta ulagali u tu vrstu kuća za odmor. Opet neki špekulativno, neki za biznis, za rentanje. Vlasništvo nekretnina je baš visoko u Hrvatskoj - ističe.

Potezi ECB-a

Vujčić je objasnio zašto je Europska središnja banka počela kupovati obveznice:

- Prvo što Europska središnja banka očekuje kad želi olakšati financiranje, omogućiti više jeftinog novca, onda spušta kamatne stope. Kad je došla Europska središnja banka na nula, u kamatnim stopama onda nije više mogla relaksirati monetarnu politiku i počela je s kupovinom obveznice. Ono što je zabranjeno europskom legislativom je monetarno financiranje proračuna. Centralna de facto financira proračun jer nas je to u prošlosti uvijek dovelo u probleme i krize. U ovom slučaju kad su ušli u taj proces ušli su s određenim limitima. Italiji se najviše pomoglo kad se gledaju obveznice, smatra Vujčić.

Vujčić kaže da je Hrvatska uvela euro, ne bi imali problema s održavanjem tečaja monetarne politike.

- Imali bi pristup ovom programu od 750 milijardi eura Europske središnje banke, imali bi pristup europskom mehanizmu za stabilnost, imali bi tri vrste prednosti i bilo bi puno jednostavnije da smo u eurozoni i suočavali bi se s puno manje rizika.

Vujčić kaže i kako se kroz povijest ponavljalo kad se dogodi kriza, uvijek se pojavi špekulacija da je to kraj Europske unije.

- Nakon svake krize Europska unija je izašla jača, a ne slabija.

Neobična kriza

Guverner HNB-a smatra kako je ova kriza vrlo snažna, vrlo neobična, te da smo mi sami zaustavili ekonomiju.

- Nije joj se ništa dogodilo. To se u novijoj povijesti nikad nije dogodilo. Nadam se da će ona biti puno kraća nego najveća financijska kriza.

Vujčić kaže ako je devizna rezerva veća od ponude novca, a to je slučaj u Hrvatskoj, tada možemo održati bilo koji tečaj, bilo koje vrijednosti jer u svakom trenutku možemo otkupiti ponudu novca za devizne rezerve. Devizne rezerve ne bismo mogli koristiti za domaće investicije, smatra. Smisao deviznih rezervi je da se drži u stranoj imovini, da čuvaju tečaj, dodaje.

- Trošak toga je da kamatne stope rastu, teže je održavanje tečaja uz održavanje niskih kamatnih stopa. Održavanje tečaja u Hrvatskoj je ključno koje ima nasljeđe još iz bivše Jugoslavije, tzv. valutne supstitucije, gdje smo domaću valutu sedamdesetih godina zamijenili s njemačkom markom. Danas je više od 50 posto depozita u euru i zbog toga banke daju kredite vezane uz euro. Ako uzmete sve sektore kućanstva u Hrvatskoj, poduzeća i državu, oko 500 milijardi kuna imamo zaduženja koje je vezano uz tečaj eura - govori guverner HNB-a Boris Vujčić.