Sutra će biti pet godina od velikog zagrebačkog potresa magnitude 5,5 prema Richteru, koji je prouzročio golemu materijalnu štetu, a, nažalost, odnio i jedan život, stradala je 15-godišnjakinja iz Zagreba. Ozlijeđeno je 27 osoba, javlja HRT.
Na obnovu je dosad utrošeno više od dvije milijarde eura, a u cijelosti je završena na više od 3 800 lokacija s gotovo 36 tisuća stambenih jedinica.
Većina, oko 3 400 lokacija, odnosi se na privatne zgrade i kuće, dok ih je malo više od 400 vezano uz zgrade javne namjene i infrastrukture.
Znatan dio projekata javne namjene financiran je novcem iz europskog Fonda solidarnosti.
Tijekom obnove izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je obnovljeno više od 35 tisuća stambenih jedinica.
- Uvijek se može bolje, mogli smo vjerojatno i bolje, no, mislim da je sada obnova u svom punom zamahu, poručio je.
Trenutačno je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, oko 1 900 gradilišta, no Hrvatska je ograničena s građevinskom operativom.
PROČITAJTE VIŠE Bačić: ‘Trenutno smo na polovici, obnovili smo više od 13.000 zgrada, a do 2030. bi sve trebalo biti dovršeno‘
- Mogu reći da će iza nas ostati zgrade, koje nisu vraćene u prvobitno stanje, već smo napravili ogroman iskorak. Zgrade, koje obnavljamo, podigli smo na višu razinu, učinili smo ih stabilnim, one sad mogu izdržati i veći potres od 5,5, koji se dogodio prije pet godina, naglasio je Bačić.
Te zgrade, će se i energetski obnoviti.
Bačić je dodao kako je iza Vlade jedan veliki posao, koji se temelji na odluci Vlade Republike Hrvatske, da kada se već ulazi u obnovu, da ona bude na suvremenom konceptu.
Rok je do 2030. da se obnovi cijeli Zagreb. Bačić je rekao da je u rujnu prošle godine napravljen plan obnove, te da je realan rok da se cijeli Zagreb obnovi do 2030. što se tiče potresom pogođenih građevina.
A što se tiče zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je istaknuo, da je rok polovica 2027.
Onda ostaju zahtjevne konstrukcijske obnove Donjeg grada, a većinom su to zgrade stare i do 150 godina, koje nisu bile održavane prije potresa.
- Mehanički neotporne na takav potres i za sada nam je to najveći izazov, poručio je ministar Bačić.
Veliki problem stvara javna nabava.
- Ovog trenutka hrvatska građevinska operativa je jedan od glavnih pokretača rasta hrvatskog BDP-a. Rast građevinskog sektora u prošloj godini je bio 15,5 posto. I prema našim planovima i predviđanjima očekujemo da će takav rast biti i ove godine, rekao je Bačić.
To znači da je hrvatska građevinska operativa prezaposlena. Pretjeruju li onda s cijenama?
Bačić je kazao da cijene idu iznad očekivanja, pa te javne nabave se moraju poništiti. Za obnovi zgrada javne namjene, dosta su pomogla i europska sredstva.
Bačić je istaknuo kako je hrvatska obnova, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa učinila ogroman iskorak, u korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti.
Taj fond je namijenjen za hitne sanacije, da se građevine vrate u prijašnje stanje, no Vlada je napravila korak dalje, odlučila se za suvremeni koncept obnove, no ta sredstva bi bila nedostatna.
- Zagrebački potres se dogodio u vrijeme pandemije COVID-a 19, na koju je Europska komisija odgovorila s jednim drugim fondom, koji nam je omogućio 10 milijardi eura. Od tih 10 milijardi, mi smo za potres preuzeli milijardu i 500 milijuna eura, dodao je.
Ta dva europska fonda su nam pomogla, ali ono što je nedostajalo, Vlada je osigurala iz državnog proračuna, kazao je Bačić, javlja HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....