KRUNA POZITIVNOG TRENDA

BRANKO GRČIĆ 'Rast proizvodnje je iznad očekivanja. To je poticaj za konačni izlazak iz recesije'

Zagreb, 22115.Sjednica Vlade RH na cijem dnevnom redu je Izvjesce o provedbi provjere broja potpisa biraca iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma o davanju hrvatskih autocesta u koncesiju, te rjesenja o raspustanju devet gradskih te osam opcinskih vijeca.Na fotografiji: Mihael Zmajlovic, Tomislav Saucha, Branko Grcic, Boris Lalovac.Foto: Dragan Matic / CROPIX
 Dragan Matic / CROPIX

ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je u četvrtak kako vjeruje da će, uz druge pozitivne trendove u gospodarstvu, upravo rast industrijske proizvodnje biti poticaj za konačni izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije u 2015. godini.

Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak da je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj skočila 5,3 posto na godišnjoj razini, najviše od početka 2009. godine, dok je u cijeloj prošloj godini ojačala za 1,3 posto u odnosu na 2013, što je prva godina rasta proizvodnje nakon pet godina neprestanog pada.

Komentirajući podatke DZS-a Grčić je u izjavi za Hinu kazao kako je podatak o ostvarenom godišnjem rastu "kruna pozitivnog trenda u 2014", istaknuvši pritom i da je stopa rasta iznad očekivane.

"Možemo reći da je to kruna pozitivnog trenda u 2014. godini kada je riječ o rastu industrijske proizvodnje. Nakon niza godina imat ćemo i veću stopu rasta na godišnjoj razini nego što smo to mislili, negdje oko 1,3 posto, čemu je svakako doprinio i ovaj posebno visoki rast u prosincu", kazao je Grčić.

"Uz druge pozitivne trendove u gospodarstvu, prije svega uz rast izvoza, rast turizma i blagi oporavak osobne potrošnje, upravo rast industrijske proizvodnje bit će poticaj za, vjerujemo, konačni izlazak iz šestogodišnje recesije u 2015. godini", zaključio je.

Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u prosincu oslabila 0,2 posto u odnosu na studeni, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 5,3 posto u odnosu na prosinac godinu dana prije.

To je najveći rast proizvodnje od kada su početkom 2009. godine uvedeni kalendarski prilagođeni podaci, i znatno veći od očekivanja analitičara.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u prosincu industrijska proizvodnja porasla za 3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,5 do 4 posto.

To je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, kada je ojačala 2,8 posto.

Rast industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju bio je popraćen i rastom zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima. Naposljetku, povoljna kretanja obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju imati će pozitivan utjecaj na kretanja BDP-a", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrajući prema GIG-u, u prosincu je na godišnjoj razini najviše, 11,9 posto, skočila proizvodnja intermedijarnih proizvoda. S rastom od 7,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije ojačala 0,1 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je u prosincu 4 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda oslabila 0,3 posto.

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja ojačala 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je prva godina rasta proizvodnje nakon pet godina neprestanog pada.

"Ipak, razina industrijska proizvodnje u 2014. godini niža je za oko 17 posto u odnosu na pretkriznu 2008.", navode analitičari RBA.

U 2015. godini očekuju nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta, pri čemu će, poručuju, zamjetniji rast i dalje ograničavati iscrpljena domaća potražnja.

"S druge strane, unatoč oporavku inozemne potražnje, treba imati na umu i potencijalne negativne rizike prisutne na inozemnim tržištima - razvoj situacije na ruskom tžištu te slabiji oporavak vanjskotrgovinskih partnera - te potrebu za daljnjim jačanjem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza. Ipak, pet godina pada obujma industrijske proizvodnje posljedično znači i nisku bazu što će podržavati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini", zaključuju analitičari RBA.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:12