BROJ NERIJEŠENIH SPOROVA U 2016. MANJI ZA 46 TISUĆA Ali i dalje su ostala 408.324 neriješena predmeta...

U prošloj se godini nastavio trend smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta u Hrvatskoj.

Prema prvim i još uvijek nepotpunim podacima Ministarstva pravosuđa, na kraju 2016. bila su 408.324 neriješena spora. U tom Ministarstvu, međutim, ističu da u navedenu brojku nisu uključeni neriješeni prekršajni predmeti prvog stupnja koji se još uvijek statistički obrađuju, ali njihov broj ne bi trebao značajnije utjecati na konačnu brojku neriješenih predmeta na kraju 2016. godine. Broj prekršajnih predmeta prvog stupnja, naime, zbog zakonskih izmjena već nekoliko godina pada. Podatak od 408.324 neriješena predmeta ne uključuje ni zemljišnoknjižne predmete na općinskim sudovima te registarske predmete na trgovačkim sudovima.

Kad se sve navedene vrste predmeta koji nisu sadržani u zasad raspoloživim podacima s kraja 2016. uklone i iz službene statistike o neriješenom broju spisa na kraju 2014. i 2015., dobivamo međusobno usporedive podatke u posljednje tri godine iz kojih se mogu iščitati trendovi. Usporedba pokazuje da je na kraju 2016. na sudovima bilo 46.110 predmeta manje nego na kraju 2015. te 78.993 predmeta manje nego dvije godine prije.

Detaljnija statistika koju u Ministarstvu namjeravaju objaviti do kraja ovoga mjeseca pokazat će koliko je u brojci od 408.324 neriješena predmeta onih koji su stariji od tri godine.

Svaki od ministara pravosuđa kao jedan od glavnih ciljeva u svome mandatu ističe smanjenje broja neriješenih sudskih spisa. Kad je 2004. u prvoj Sanaderovoj Vladi na čelo Ministarstva pravosuđa imenovana Vesna Škare Ožbolt, objavljen je podatak prema kojemu je na sudovima bilo 1,6 milijuna neriješenih predmeta, uključujući i zemljišnoknjižne. Otad do danas njihov se broj iz godine u godinu, uz povremene zastoje, smanjuje. Najsporije se, međutim, smanjuje broj dugotrajnih sudskih postupaka u koje se ubrajaju svi koji traju dulje od tri godine.

Promatrano po sudovima, najveće smanjenje predmeta u 2016. godini zabilježeno je na Visokom prekršajnom sudu. Na kraju prošle godine taj je sud imao 34 posto spisa manje nego godinu dana prije, što je posljedica smanjenog priljeva predmeta na prekršajne sudove prvog stupnja. Na drugome mjestu po smanjenju broja neriješenih spisa u 2016. je Visoki trgovački sud koji je godinu okončao s 20 posto predmeta manje nego na kraju 2015. godine. Na trećemu su mjestu prema broju smanjenih predmeta u 2016. trgovački sudovi prvog stupnja na kojima je na kraju 2016. bilo 12 posto spisa manje nego prethodne godine. Četvrto mjesto na toj listi dijele upravni sudovi prvog stupnja i županijski sudovi na kojima je krajem prošle godine bilo osam posto predmeta manje nego na izmaku 2015. godine. Na općinskim je sudovima na kraju godine bilo sedam posto predmeta manje nego na izmaku 2015., a Vrhovni je sud kraj godine dočekao sa šest posto predmeta manje nego na kraju 2015. Samo je Visoki upravni sud u 2016. zabilježio rast broja neriješenih sporova, i to zbog zakonskih izmjena kojima je povećan priljev spisa na taj sud.

Promatra li se podatak o prosječnom trajanju postupka na pojedinim vrstama sudova, prošle je godine u rješavanju sporova najbrži bio Visoki upravni sud na kojemu se spor prosjeku rješava za 119 dana (samo četiri mjeseca), a najsporiji je bio Vrhovni sud na kojemu se spis u prosjeku rješava 564 dana. Uz Vrhovni sud, najsporiji je Visoki trgovački sud koji spor rješava u prosjeku za 464 dana. U Ministarstvu pravosuđa upozoravaju na jedan pozitivan trend - svi su sudovi, uz iznimku Visokoga upravnog suda, u 2016. riješili veći broj predmeta od broja novoprimljenih.

Međutim, stranke su dalje, najčešće s razlogom, nezadovoljne zbog sporosti sudova u Hrvatskoj. Prema broju sudaca u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je na drugome mjestu među državama EU.