Bukovčev portret Njegoša na listi umjetnina koje su ukrali nacisti

ZAGREB - Gotovo sedamdeset godina pokušava se ući u trag svim umjetninama koje su pokrali nacisti. Kako bi se potraga olakšala, objavljen online katalog otetog nacističkog blaga preko kojega pojedinci mogu tražiti ono što im pripada, bilo pojedinu umjetninu, bilo cijelu kolekciju, i nakon toga krenuti u proces zahtjeva za povratom.

Na jednom jedinom portalu sakupljene su umjetnine iz niza institucija kao što su Britanski nacionalni arhiv, Europska komisija za ukradene umjetnine, Američki arhivi i administracija, te njemački Bundesarhiv.

Fantomska slika

Među tisućama umjetnina otetim između 1933. do 1945., nalazi se i tajanstveno djelo Vlahe Bukovca za koje nitko od stručnjaka koji proučavaju cavtatskog umjetnika nikad nije čuo: riječ je o navodnom portretu Petra Petrovića Njegoša.

Najskuplji hrvatski umjetnik, čija djela premašuju cijenu i od 100 tisuća eura, prema opisu iz arhiva umjetnina koje su oteli nacisti, naslikao je crnogorskog pjesnika i vladara u narodnoj nošnji i tradicionalnom kapom. Iako je Bukovac često boravio u Crnoj Gori, teško da je mogao slikati Njegoša uživo, jer je on umro 1851., a Bukovac je rođen četiri godine kasnije.

Moguće je da ga je naslikao po nekoj već postojećoj slici nakon Njegoševe smrti, no Bukovac je to rijetko činio. Kako navodi stručnjakinja za Bukovca, Vera Kružić Uchytil, poznat je samo jedan takav primjer, Bukovčev portret Ruđera Boškovića .

Opsežna dokumentacija

Ipak, podaci koji se mogu naći u zajedničkom arhivu vodećih institucija, govore sljedeće: u rujnu 1948. jugoslavenska je vlada podnijela zahtjev za ulje na platnu Vlahe Bukovca, na kojem je “portret Njegoša sa zelenim zavjesama u pozadini, dimenzija 78 puta 60 centimetara”. U zahtjevu jugoslavenske vlade može se pročitati i da se slika prije nalazila u beogradskoj Akademiji znanosti i umjetnosti. U Beogradu je i oteta, stoji u opsežnoj dokumentaciji o slici na 27 stranica koja je dostupna online.

Fotografija slike nije sačuvana pa tako ne znamo osim po opisu kako je slika izgledala, i je li to uistinu bio Njegoš. Naime, u jednom trenutku piše kako je “bilo nekih nedosljednosti u opisu slike”.

Slika je bila smještena u Berlin-Charlottenburgu, u privatnoj rezidenciji stanovite Elisabeth Solle. Istraživanja iz rujna 1949. spominju samo niz vlasnika ove slike koji su se izmijenili u kratkom roku.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA