ZAŠTO STOJE PROJEKTI

ČAČIĆ: OPTUŽUJEM! 'Za krah investicija krivi su partneri, birokracija i Holy!'

Trebala je to biti godina investicija u kojoj Vlada preko javnih poduzeća realizira niz projekata koji za posljedicu imaju gospodarski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. No, danas, skoro godinu dana poslije, možemo reći da su investicije javnih poduzeća podbacile i da će, kad pod 2012. budemo povlačili crtu, pravo pitanje biti kolika će biti dubina gospodarskog minusa i s koliko nezaposlenih ulazimo u godinu ulaska u EU.

Kukuriku prepucavanja

Podaci koje je jučer objavio Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) razočaravajući su. Rengen stanja investicija javnih poduzeća pokazuje da je provedba 12 velikih investicijskih projekata, u najboljem slučaju, u početnoj fazi. Razlozi su uobičajeni: nesređeni imovinsko-pravni odnosi, spori postupci javnih nabava, nesređena papirologija, problemi koji tresu građevinska poduzeća...

Mnogi projekti, posebno u cestogradnji, kasne godinama. U dokumentima CEI-ja to nigdje izrijekom ne stoji, ali svemu bi još valjalo pridodati i prepucavanja unutar vladajuće koalicije. Sve su to razlozi u koje prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić može uprijeti prst kada bude polagao račune.

- Pitate me zašto se investicije tako sporo realiziraju?! Sjetite se samo da je bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy javno, na sjednici Vlade, srušila ideju osnivanja Agencije za investicije koja je trebala objedinjavati investicijske procedure i projekte u energetskom sektoru, nakon čega se pristupilo osnivanju Centra. Samo na tome smo izgubili četiri mjeseca - rekao je Čačićev suradnik.

U slučaju bivše SDP-ove ministrice uglavnom se radilo o 150 milijuna eura teškom projektu gradnje hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika čija realizacija nikako da dobije krila. No, mine investicijama podmeću i drugi koalicijski partneri. Tako je, primjerice, IDS najavio da će u Istri provesti referendum oko gradnje termoelektrane Plomin C, projekta teškog oko 800 milijuna eura. Pitanje na koje bi stanovnici najzapadnije županije trebali dati odgovor je žele li TE na ugljen, kako je predviđeno, ili na plin.

Nada u 2013.

- To je čisti populizam iza kojeg stoje nadolazeći lokalni izbori. Država konačno mora odlučiti što želi - razvoj ili zaštitu okoliša - ali onda ćemo morati nastaviti uvoziti struju ili je uopće nećemo imati - ističe naš sugovornik.

Da je politika jedan od važnijih faktora u kočenju investicijskog ciklusa u Hrvatskoj smatra i drugi sugovornik, politički neovisan, ali upućen u stanje utakmice u hrvatskoj političkoj areni.

- Stvari u ekonomiji idu loše i u takvoj se situaciji logično traži krivac. Najveća odgovornost je, naravno, na premijeru, no za investicije je zadužen HNS. Ipak, treba biti pošten i reći da potezi koje povlače Čačić i Linić često isključuju jedni druge: dok je Čačić zadužen za pokretanje gospodarstva, Linić zbog punjenja proračuna diže poreze - ocijenio je sugovornik, primijetivši kako je unutar vladajuće koalicije već počelo klasično prebacivanje loptice odgovornosti s jednog stranačkog polja na drugo.

No, netočno bi zastoj u investicijskom ciklusu bilo pripistati samo političkom prepucavanju. Činjenica je da investicije, posebno u energetici, traže vrijeme za realizaciju. Kada se sve zbroji i oduzme, dolazi se do rezultata koji kaže da su očekivanja i politike i javnosti u pokretanju investicijskog ciklusa očito bila prevelika. Ili, bolje rečeno, prebrza jer će glavnina projekata pravu realizaciju doživjeti tek 2013.

Podaci CEI-ja pokazuju da će od nešto više od 1,6 milijardi eura planiranih investicija (bez Ine) u ovoj godini biti ostvareno nešto više od 1,3 milijarde eura. To je za četvrtinu više nego lani, ali znatno ispod očekivanja. U svakom slučaju, nedovoljno da hrvatsko gospodarstvo pokrene s mrtve recesijske točke.

I nula će biti uspjeh

Sve su oči stoga sada uprte u 2013., od koje se očekuje da konačno da investicijski vjetar u jedra oporavka. No, ako je suditi po mišljenju niza institucija i analitičara, taj se cilj neće ostvariti ni u 2013. Po mnogima, i nulta stopa rasta gospodarstva, ili negdje blizu nje, u sljedećoj bi se godini mogla smatrati uspjehom.

- Neke se investicije mogu pokrenuti, ali sasvim je izgledno da će osobna potrošnja nastaviti padati jer će porezno opterećenje rasti. Investicije javnih poduzeća mogu pomoći da se recesijsko dno dodatno ne produbi, no teško da će to biti dovoljno - izjavio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:44