PLAN IZ ZATVORA

ČAČIĆEV MANIFEST ZA POVRATAK ‘Tko nema hrabrosti za drastične reforme, neka ne ulazi u Vladu’

Bivši prvi potpredsjednik Vlade u zatvoru upravo dovršava ekonomski program za svoju novu stranku
 Dragan Matić / CROPIX

Dok čeka odluku o puštanju na slobodu, bivši čelnik HNS-a Radimir Čačić priprema se za povratak na hrvatsku političku scenu u velikom stilu.

Čačić, kažu nam njegovi bliski suradnici, u Valturi upravo dovršava ekonomski program za svoju novu stranku. U tome mu pomaže nekoliko uglednih stručnjaka, s čijim imenima zasad ne izlaze. Novi reformisti će, uvjeren je nekadašnji prvi potpredsjednik Milanovićeve Vlade, biti pravo osvježenje, a budu li participirali u vlasti i provodili svoj program, koji bi trebao biti gotov tijekom lipnja, uspjet će izvući Hrvatsku iz krize kojoj se još ne nazire kraj.

Glavne smjernice

“Hrvatska je iscrpljena dugotrajnom krizom, nedostatkom hrabrosti i odlučnosti u donošenju odluka i provođenju reformi, obećanjima bez pokrića i vječitim sukobima na ispraznim ideološkim temama. Dok zapadne demokracije grabe naprijed i nude praktična rješenja za izlazak iz krize i gospodarski napredak, stranke u Hrvatskoj, gotovo bez izuzetka, sadržaj svog djelovanja nalaze u sukobljavanju na ideološkim temama”, zapisao je Čačić u smjernicama programa Narodne stranke - reformista, koja (zasad) okuplja nezadovoljnike iz HNS-ovih redova.

Što Čačić nudi kao alternativu? Ako je suditi po glavnim smjernicama njegova programa koje su u posjedu Jutarnjeg, program reformista u najkraćim bi se crtama mogao opisati kao - radikalno reformski. Reforme su, tvrde reformisti, jedini način da Hrvatska prestane tapkati na mjestu i pomakne se s mrtve točke.

- Glavne reformske poteze treba provesti u prvih sto dana nove Vlade. U tom razdoblju Vlada mora pokazati odlučnost, koja je bitna kako zbog domaće javnosti, tako i zbog kreditora - objašnjava nam jedan blizak Čačićev suradnik.

Oštri rezovi

“Povratak na nadiđene ideološke sukobe frustrirajući je alibi za nedostatak znanja, kompetencije i bilo kakve ideje o tome što valja učiniti u ključnim područjima kako bi se zemlja izvukla iz depresije i krenula putem rasta i optimizma, putem kojim idu moderne europske zemlje”, piše u Čačićevoj reformskoj platformi. Jedan od najznačajnijih poteza koje bi njegova stranka napravila tiče se teritorijalnog preustroja. Hrvatskoj, smatraju “čačićevci”, nije potrebna 21 županija i 556 gradova i općina, jer takav ustroj u velikoj mjeri koči donošenje odluka i razvoj zemlje, a ne mogu ga financirati ni mnogo bogatiji od nas. Umjesto toga, zemlju treba podijeliti na sedam regija. Njih pet vezalo bi se uz tradicionalna makroregionalna središta - Zagreb, Varaždin, Osijek, Rijeku i Split, a status regije, ponajprije zbog povijesnih razloga, imali bi još Istra i Međimurje. Radikalna reforma trebala bi zahvatiti i lokalnu samoupravu: umjesto 128 gradova i 428 općina, Hrvatskoj bi bilo dovoljno da ima stotinjak gradova i općina. Otprilike kao što je imala do 1993. godine. Naravno, ako općina koja je održiva želi opstati, to bi joj se i omogućilo, ali uz uvjet da vlast u njoj bude organizirana na volonterskoj osnovi. Inače, slični su prijedlozi teritorijalnog preustroja još prije nekoliko godina dolazili iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Reformisti žele i reformu javne uprave. Odlaskom dijela starih i dovođenjem novih kadrova poboljšali bi kadrovsku strukturu državne uprave.

Ubrzana privatizacija

Promjene su, smatraju, nužne i u segmentu upravljanja državnom imovinom, i to u obliku ubrzanja privatizacije i osnivanja nekretninskog fonda od državnih nekretnina koje se ne koriste. Trebalo bi pojačati i korištenje javno-privatnog partnerstva (JPP) za gradnju društvene infrastrukture, te monetizirati autoceste.

Velika očekivanja Čačić i dalje ima od energetike, na čemu je posebno inzistirao dok je još sjedio u Milanovićevoj Vladi. Posebno je važan projekt Zagreb na Savi, koji u sebi objedinjuje kako energetiku, tako i promet, urbanizam i zaštitu od poplava. Ovo posljednje važno je i za razvoj poljoprivrede u kojoj je neophodno, uvjeren je Čačić, provesti projekte navodnjavanja i okrupniti zemljišta.

Puno nade Radimir Čačić polaže i u industriju. Hrvatska ima velik potencijal za razvoj radno-intenzivnih industrijskih grana, poput tekstilne, kožarske, drvne i metalne industrije, u kojima ima i jaku tradiciju. S druge strane, razvoj prehrambene industrije trebalo bi uvezati s turizmom i tako osigurati tržište. Sve bi to za posljedicu imalo smanjenje broja nezaposlenih. Na kraju, reforma je, smatra Čačić, potrebna i obrazovnom sustavu, koji bi trebalo povezati s potrebama gospodarstva.

KLJUČNE TOČKE PROGRAMA KOJI NASTAJE U PULSKOM ZATVORU

1. Decentralizacija

Umjesto 21 županije i 556 gradova i općina, zemlju treba podijeliti na 7 regija i 100-tinjak gradova i općina. To bi unaprijedlilo način funkcioniranja vlasti i ograničilo središnju vlast. Ako je neka mala općina održiva i želi opstati, može nastaviti postojati, ali vlast u njoj mora biti organizirana na volonterskoj osnovi.





2. Javna uprava

Broj zaposlenih u javnoj upravi treba smanjiti za 5 do 6 posto godišnje u prvih 5 godina, uz novo zapošljavanje od 2 do 3 posto. Javna uprava treba koristiti usluge privatnog sektora i ‘outsourcinga’.

3. Državna imovina

Potrebno je ubrzati prodaju i privatizaciju objekata, zemljišta i tvrtki koje nisu od strateškog značaja i formirati nekretninski fond vrijedan milijardu eura od nekretnina koje nisu u prodaji i koje se ne koriste. Neophodna je i veća primjena JPP-a.

4. Otpad

Sadašnji sustav gospodarenja otpadom je neučinkovit. Rješavanje problema otpada s lokalne treba prebaciti na državnu razinu. Više treba koristiti i fondove EU u kojima je za gospodarenje otpadom Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju 4,5 milijardi kuna.

5. Poljoprivreda

Hrvatska je na začelju ljestvice EU po navodnjavanim površinama. Projekte navodnjavanja treba realizirati zajedno s projektima u energetici i vodnom prometu. Poljoprivredno zemljište treba okrupniti, a nužno je i oslobođenje od plaćanja financijske naknade za korištenje u prvih 3 do 5 godina.

6. Energetika

Planirane projekte u energetici treba realizirati. Iako smo jedan od najvećih uvoznika struje, 50 posto hidropotencijala ne koristimo. Posebno je važan projekt Zagreb na Savi, i to ne samo energetski, nego i prometno, urbanistički i kao zaštita od poplava.

7. Industrija

Hrvatska ima velik potencijal za razvoj radno-intenzivnih industrija. To se posebno odnosi na tekstilnu, kožarsku, drvnu i metalnu, kao i na prehrambenu industriju. Te grane trebalo bi posebno poticati i povezati proizvođače i kupce, osobito kad je riječ o prehrambenoj industriji i turizmu.

8. Obrazovanje

Nedovoljna integracija gospodarstva, obrazovanja i znanosti velika je prepreka razvoju zemlje. Obrazovni sustav treba stvoriti temelje za korištenje znanja od strane gospodarstva.

Planiramo osvojiti od 15 do 30 mandata

Čačićevi suradnici vjeruju da bi na sljedećim izborima mogli osvojiti 15 do čak 30 saborskih mandata i tako postati jezičac na vagi koji će odrediti novu hrvatsku Vladu. Konačan će rezultat, naravno, ovisiti o koaliciji u koju će ući. Zasad, reformisti imaju najveća očekivanja od koalicije s IDS-om i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Hrvatska bi tako konačno, uvjereni su, dobila dugonajavljivani treći put. Čačićevi suradnici promjene predlažu i u izbornom sustavu, pa bi tako uveli preferencijalne glasove, kakve zasad imamo samo na izborima za Europski parlament.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:27