JUTARNJI U INSPEKCIJI

Čekaju 19 mjeseci Lovran, a u Zagrebu bi ih odmah operirali

Prosječno se najdulje čeka na specijalističku pretragu jetre i slezene - scintigrafiju - koju je u Hrvatskoj nemoguće obaviti za manje od godinu dana

ZAGREB - U Ministarstvu zdravstva rado će se pohvaliti dosadašnjim tijekom reforme zdravstvenog sustava, no teško bi se moglo reći da reformske mjere funkcioniraju.

Sustav ne funkcionira

Primjerice, Nacionalna lista čekanja još nije zaživjela, a mnoge bolnice nemaju tehničke uvjete za njezinu provedbu. Taj projekt Ministarstva trebao je skratiti čekanje na pojedine medicinske postupke koordinacijom svih bolnica, na način da bi se pacijentima koji se naručuju u bolnici s velikim čekanjima sugeriralo da isti pregled ili medicinski zahvat obave u nekoj drugoj klinici, za manje vremena.

No, unatoč ambicioznom planu, sustav ne funkcionira. Još su prisutna dvostruka naručivanja pacijenata, mnoge se pretrage, pokazalo je istraživanje Jutarnjeg, vrše iako za to nema nikakve potrebe, a ravnatelji bolnica su nemoćni.

Najdulje se čeka na endoprotezu koljena u Klinici za ortopediju Lovran, godinu i sedam mjeseci. Isti se zahvat u Sisku može obaviti za nešto više od godine dana, baš kao i u Virovitici, dok se u Bjelovaru i zagrebačkom Svetom Duhu obavlja za manje od 200 dana. Najmanje se na taj zahvat čeka u Varaždinu i Ogulinu, u prosjeku nešto više od mjesec i pol.

Iako podaci Nacionalne liste čekanja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz siječnja ove godine govore da se u lovranskoj Klinici za ortopediju na ugradnju umjetnog koljena čeka 852 dana, a kuka 405, podaci te bolnice su drugačiji - na operaciju koljena čeka se godinu dana i sedam mjeseci.

Bez obzira što se podaci razlikuju, činjenica je da se čeka dugo iako bi istu operaciju pacijenti mogi obaviti u zagrebačkoj Klinici za ortopediju u kojoj se za operaciju umjetnog koljena ili kuka, tvrde na svojoj web stranici, ne čeka. Ravnatelj lovranske klinike Branko Šestan objašnjava kako je od ukupnog broja pacijenata koji su operirani u ovoj bolnici njih tek 20 posto s područja Istre i Primorsko-goranske županije.

- Čak 80 posto pacijenata dolazi iz svih drugih dijelova Hrvatske, a najviše ih stiže iz Zagreba - objašnjava ravnatelj lovranske klinike Šestan te dodaje da pacijenti u Lovran hrle zbog branda koji je bolnica s godinama izgradila.

- U posljednje dvije godine nismo imali niti jednu infekciju koja je potekla iz naše ustanove, a pacijenti koji dođu s infekcijom izolirani su i djelatnici koji ih njeguju ne kontaktiraju s ostalim pacijentima - govori Šestan. U bolnici radi 16 ortopeda, godišnje se napravi 500 endoproteza koljena i 1200 endoproteza kukova.

U Čakovcu najdulje čeka na gastroskopiju - 85 dana, dok će taj pregled vinkovački liječnici obaviti za manje od dvadeset dana. U istom razdoblju u Vukovaru se može obaviti ultrazvuk dojke, dok se za taj pregled u Dubrovniku i Varaždinu čeka gotovo godinu dana.

Tumor na mozgu

No, to su podaci po klinikama. Prosječno se najdulje čeka na specijalističku pretragu jetre i slezene - scintigrafiju, koju je u Hrvatskoj nemoguće obaviti za manje od godinu dana, a u tom su rangu i operacija ingvinofemoralne kile, ugradnja aortokoronarnog venoznog bypassa te biopsija srca. Najmanje se u prosjeku čeka na odstranjivanje meningeoma lubanjske baze, odnosno dobroćudnog tumora mozga, svega 29 dana, no razlog tomu je relativno malen broj oboljelih. Meningeom je, podsjećamo, 2006. na KBC-u Rebro uspješno operiran i HSLS-ovoj političarki Đurđa Adlešič.

Velik problem zdravstva jest i nedostatak stručnog kadra, posebno liječnika specijalista pa je tako, primjerice, u Hrvatskoj samo 405 radiologa s licencom Hrvatske liječničke komore, a mnogi od njih rade isključivo u privatnom sektoru.

Pooštriti kriterije

Zbog toga dolazi do situacije da 22 radiologa s Rebra ispisuju 120.000 nalaza godišnje. Procjene su da Hrvatskoj nedostaje nešto manje od tisuću liječnika, no ta će brojka, najavljuju stručnjaci, sasvim sigurno porasti kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju, a migracije liječnika postanu uobičajenije.

Stoga ravnatelji bolnica koje je Jutarnji posjetio kažu kako najave ukidanja istovremenog rada liječnika u privatnom i javnom sektoru neće riješiti, već produbiti postojeći problem. Zdravstveni djelatnici traže od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da uvede red u naručivanje pacijenata, onemogući dvostruke termine i pooštri kriterije za upućivanje na složene i skupe specijalističke pretrage.

Prof. Stjepko Pleština, savjetnik ravnatelja KBC Zagreb, ističe da bi bolnice trebale biti informatički povezane kako bi nesmetano razmjenjivali podatke.





Novca nedovoljno, a opreme još manje

ČAKOVEC/VARAŽDIN - Unatoč centralnom naručivanju pacijenata, koje je trebalo pridonijeti boljoj organizaciji rada, na neke se pretrage, ističu ravnatelji županijskih bolnica Varaždin i Čakovec, Dubravko Tršinski i Dragutin Kopasić, čeka jako dugo. Uglavnom zbog, kažu, nedostatka kadra, no i zbog manjka opreme te financijskih limita koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nameće bolnicama.

Tako se u Varaždinu na UZV srca čeka 285 dana, a u Čakovcu čak 333 dana. Problem je, ističu Tršinski i Kopasić, što bolnice posjeduju samo po jedan uređaj za ultrazvuk srca. No, dodaju, ni kupnjom novih uređaja lista čekanja ne bi se znatno smanjila zbog nedostatka posebno educiranog kadra.

Dr. Dubravko Tršinski ističe da će Županijska bolnica Varaždin problem dugog čekanja na ultrazvuk srca te dugog čekanja na CT (150 dana), ultrazvuk dojke (332 dana) te ultrazvuk abdomena (153 dana) pokušati riješiti boljom organizacijom posla.

Prema njegovim riječima, proces reorganizacije u smislu uvođenja višesmjenskog rada te većeg iskorištavanja postojećih kapaciteta već je pokrenut, a prvi bi se rezultati trebali vidjeti za nekoliko mjeseci kad bi liste čekanja za te pretrage trebale biti smanjene.

Dr. Dragutin Kopasić također se žali na nedostatak kadra, dodajući da se na gastroskopiju u Čakovcu dugo čeka jer su dva liječnika specijalista otišla raditi u privatni sektor. Povećanju liste čekanja pripomogao je, kaže Kopasić, i Nacionalni plan ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u sklopu kojeg osiguranici s područja Međimurske županije hrle na gastroskopiju. (L. Špac/EPEHA)

U Ogulinu nema čekanja jer pacijenti više vjeruju liječnicima u Zagrebu ili Karlovcu

OGULIN - U Općoj bolnici Ogulin većinu najkritičnijih pregleda možete obaviti daleko brže nego u nekim većim medicinskim centrima.

- Za intravensku urografiju, irigografiju, odnosno pregled debelog crijeva, pasažu tankog crijeva, RTG želuca i jednjaka te mamografiju, radiološki pregled dojki, kod nas nema liste čekanja. Navedene preglede obavljamo u istom danu, dok ultrazvučne preglede abdomena, bubrega, mjehura, dojki te vrata i štitnjače obavljamo u razdoblju od dvadesetak dana - zadovoljno ističe ravnateljica dr. Jadranka Francetić. Iako je prije stanje bilo znatno teže, bolnica već dvije godine posluje pozitivno, pacijenti su zadovoljni uslugama, a gužve u čekaonicama ispred ambulanti sve manje.

Minimalna čekanja rezultat su i svojevrsnog nepovjerenja pacijenata u bolničke usluge u manjim sredinama, zbog čega sve veći broj bolesnika odlazi na liječenje u Karlovac ili Zagreb. (D. Tuškan / EPEHA)

‘Obnova bolnice u Vukovaru donijet će bolji standard’

VUKOVAR - Zadovoljan sam projektom obnove bolnice koji će donijeti bolji standard u liječenju pacijenata, rekao je jučer za posjeta obnovljenom dijelu Opće bolnice Vukovar ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović. Procjenjuje se da bi obnova i opremanje vukovarske bolnice u konačnici mogli stajati i do 150 milijuna kuna, a svi bi radovi trebali biti gotovi do 2014. godine. (M. O./EPEHA)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 14:03