VICEPREMIJER JE ZA PREKID ARBITRAŽE

Četiri ključne točke slučaja Drimia: otkada traje suradnja, kada je Mol povećao uplate...

 Darko Tomaš / CROPIX

Datum sklapanja ugovora

Ana Karamarko tvrdi da je ugovor s tvrtkom Josipa Petrovića sklopila 1. veljače 2012., ali ugovor objavljen u Nacionalu vrijedi od 1. veljače 2013. godine. Iako je taj ugovor potpisan i pečatiran godinu dana kasnije, Ana Karamarko tvrdi da se radi o “radnoj verziji”. Ostaje, dakle, dvojba je li ugovor Karamarkove supruge s tvrtkom Josipa Petrovića sklopljen prije nego što je Tomislav Karamarko postao predsjednik HDZ-a ili nakon toga.

Novčani tijek

Ako je suradnja između tvrtki Ane Karamarko i Josipa Petrovića počela u veljači 2013. godine, onda se iz podataka u sudskim spisima može vidjeti da je upravo početkom 2013. godine MOL povećao uplate na račun tvrtke Josipa Petrovića za 2500 eura, tj. za isti iznos koji je Josip Petrović ugovorio s Anom Karamarko prema ugovoru objavljenom u Nacionalu. No, ako je suradnja Petrovića i Ane Karamarko počela godinu dana ranije, onda se ne može uočiti povezanost novčanog toka na relaciji MOL - tvrtka Josipa Petrovića - tvrtka Ane Karamarko.

Plinski ugovor

Mađarski MOL pokrenuo je međunarodnu arbitražu protiv Hrvatske pri ICSID-u zbog nepoštivanja glavnog ugovora o plinskom poslovanju iz siječnja 2009. i prvog dodatka glavnom ugovoru o plinskom poslovanju iz prosinca iste godine. Glavni ugovor potpisao je potpredsjednik Sanaderove Vlade Damir Polančec, a dodatak glavnom ugovoru Ivan Šuker u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, dok je Tomislav Karamarko bio jedan od ministara koji su glasali za to potpisivanje. Analiza hrvatske Vlade pokazala je da su ugovor i dodatak bili toliko štetni da bi država sigurno izgubila 4,9 milijardi kuna samo do ožujka 2014. godine.

Tomislav Karamarko danas se zalaže za prekid arbitraže s MOL-om kako bi se izbjegle štetne posljedice za Hrvatsku od 5 do 7 milijardi kuna jer je očigledno da Hrvatska nije ispunila obveze iz ugovora i dodatka. Karamarko ne uzima u razmatranje tezu da su “plinski ugovori” možebitna posljedica štetnog međudioničarskog ugovora i lošeg upravljanja Mađara.

Upravljačka prava

Nakon što je MOL pokrenuo međunarodnu arbitražu zbog plinskog ugovora, hrvatska strana odgovorila je pokretanjem arbitraže protiv MOL-a pri UNCITRAL-u na kojoj osporava međudioničarski ugovor koji je, prema tvrdnjama hrvatske strane, Mađarima dao nepripadajuća upravljačka prava. Pravni zastupnici Hrvatske tvrde da je ugovor štetan te zasnovan uz pomoć korumpiranja tadašnjeg premijera Sanadera. Tomislav Karamarko danas se zalaže za prekid i ove arbitraže jer je, čini se, tumači kao protutežu arbitraže u plinskom poslovanju. Nejasno je ima li T. Karamarko informacije o spremnosti mađarske strane na prekid obje arbitraže, a nije vjerojatno niti da ima saznanja o tome kako će završiti arbitražni postupci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:57