Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je u utorak u Jasenovcu komemoracijom u prisutnosti državnog vrha, predstavnika nacionalnih manjina i antifašista te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama ustaškog režima.
Pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u nazočnosti predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor.
Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomeniku Cvijet predvodili su premijer Plenković i predsjednik Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.
U izaslanstvu Vlade, bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kusić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga.
Na komemoraciji su bili predstavnici manjina koje su bile žrtve ustaškog logora - Boris Milošević u ime Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, te Veljko Kajtazi u ime romske manjine. Franjo Habulin predstavljao je Savez antifašističkih boraca i antifašista. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova, a stigao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja kolovoza ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.
U komemorativnom krugu uz spomenik Cvijet, kroz priču "80 godina, 80 sudbina", upaljeno je 80 svijeća, označenih kratkom biografijom i fotografijom pojedine stradale osobe. Kroz tih 80 sudbina nastojalo se simbolički naznačiti strukturu žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, te postići civilizacijsku razinu kulture sjećanja na stradale pojedince.
Predsjednik Sabora Jandroković i premijer Plenković položili su i vijence ispred Spomen ploče na romskom groblju Uštica.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.
Komentari
0