Cijene svinjskog mesa dosegnule rekordne razine: ‘Nema afrička kuga veze s tim, evo o čemu je riječ‘

Pojava i posljedice afričke svinjske kuge (ASK) nisu izravno utjecale na cijene svinjskog mesa, rečeno je u srijedu na 1. Konferenciji o mesnoj industriji, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da je prema svim ekonomskim pokazateljima mesna industrija strateška industrija u Hrvatskoj, te da već godinama bilježi povećanje izvoza, posebno na najzahtjevnija tržišta EU-a.

Hrvatska u proizvodnji mesa ima samodostatnost od tek oko 63 posto i godinama bilježi veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, koji je primjerice lani iznosio više od 430 milijuna eura. No, s druge strane, istaknuo je Kovačević, kada je riječ o mesnim prerađevinama, što su proizvodi s velikom dodanom vrijednosti, godinama se bilježi vanjskotrgovinski suficit.

"Od ulaska u EU ta pozitivna vanjskotrgovinska bilanca sustavno raste", rekao je Kovačević, navevši da je lani iz Hrvatske izvezeno mesnih prerađevina, prvenstveno kobasičarskih proizvoda, u vrijednosti od 118 milijuna eura, dok je uvezeno robe te vrste u vrijednosti od oko 87 milijuna eura.

Kovačević je rekao i da, prema podacima s kojima trenutno raspolaže, afrička svinjska kuga nije izravno utjecala na cijenu svinjskog mesa. Naime, kako je napomenuo, Hrvatska gotovo 50 posto svojih potreba za svinjskim mesom uvozi, dok eutanazirane svinje zbog ASK-a predstavljaju oko 2-3 posto ukupne godišnje proizvodnje.

"Tako da u sirovinskom smislu naša mesna industrija nema problem", rekao je Kovačević.

Cijene svinjetine više-manje stabilne

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, koje je i pokrovitelj konferencije, izjavio je da su unatrag nekoliko mjeseci, a prije pojave ASK-a, cijene svinjskog mesa dosegnule rekordne razine, prije svega iz razloga jer je u Uniji kod određenih velikih proizvođača smanjena proizvodnja svinjskog mesa, a riječ je o zemljama koje su proizvodile daleko više od svojih potreba.

Od tada cijene su više-manje stabilne, a pojava ASK-a nije utjecala na njihovo povećanje, kazao je Tušek.

Istaknuo je da više od 40 posto poljoprivredne aktivnosti otpada na stočarstvo, u koje je u proteklom razdoblju kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Program ruralnog razvoja uloženo gotovo milijardu eura, a tu su i deseci milijuna eura uloženih u brojne projekte vezane za preradu mesa.

Hrvatskoj je za poljoprivredu do 2027. na raspolaganju nešto više od 3,8 milijardi eura, što znači i nastavak ulaganja u svinjogojske, govedarske, peradarske i mljekarske farme, kao i u industriju prerade mesa, kako bi bila konkurentnija i bila spremna odgovoriti na izazove koje nose nove europske politike, poput zelene i digitalne tranzicije, poručio je Tušek.

Ne prijeti nestašica svinjetine zbog ASK-a

Igor Miljak, predsjednik Uprave mesne industrije PPK Karlovac i potpredsjednik Grupacije mesnih industrija HGK, apostrofirao je krizna i izazovna vremena u kojima se sektor nalazi.

To uključuje i probleme s nedostatkom radne snage, njenom nedovoljnom kvalificiranošću, a duže je prisutan i problem nedostatka sirovinske osnove s područja Hrvatske, što se rješava nabavom mesa iz zemalja EU-a, gdje je pak prisutan trend, o čemu je govorio i Tušek, smanjenja primarne proizvodnje.

No, ta proizvodnja je i dalje veća od potreba tih europskih zemalja, dodao je Miljak.

Rekao je da mesoprerađivačkoj industriji ne prijeti nestašica mesa zbog ASK-a te da su opskrbni i dobavni kanali uredni, dok, kada je riječ o utjecaju te bolesti na cijene svinjskog mesa, Miljak smatra da poremećaja i rasta neće biti ako u ostalim europskim zemljama koje su veliki proizvođači ne dođe do neke veće ugroze, kao i ako bolest u Hrvatskoj ostane u trenutnim okvirima.