ZARADA U KRIZI

Čista dobit hrvatskih banaka prošle godine: 3,7 milijardi kuna

 Elvir Tabaković / CROPIX

Banke su u prošloj godini ostvarile dobit od 3,7 milijardi kuna što je oko 128 milijuna kuna ili tri posto manje nego godinu raniju, pokazuju nerevidirani podatci HNB -a.

Premda je riječ o neznatnm padu dobiti te će banke sigurno i dalje sloviti kao “jedine koje dobro zarađuju u krizi”, podatci govore da sve teži uvjeti poslovanja nagrizaju i njihove rezultate.

-Već je u trećem kvartalu ove godine bilo vidljivo da je bankama počela padati profitabilnost. Troškovi finananciranja su im porasli, kako u inozemstvu tako i kod kuće, možemo pretpostaviti da im rastu rezervacije za potencijalne gubitke, a zbog slabe potražnje za kreditima nisu istodobno mogle povećavati kamatne stope, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Zajmovi državi

Podatci govore da su ukupni krediti lani porasli 5,9 posto, a najvažniji klijent opet je bila država. Krediti državi rasli su 14 posto, osjetno su bili veći i oni odobrerni poduzećima, 9,7 posto, dok su krediti stanovništvu gotovo stagnirali (rast 0,8 posto). Pritom su stambeni krediti lagano rasli, 2,8 posto, dok je iznos kredita za automobile smanjen gotovo za trećinu.

Na kraju 2010. godine autokrediti su bili na razini od 6,4 milijarde kuna, ali kako građani vraćaju stare, a ne uzimaju nove kredite, na kraju prošle godine ukupno su iznosili 4,6 milijarde kuna. Građani smanjuju zaduženost i kada je riječ o kreditnim karticama pa je u godinu dana ta vrsta kredita smanjena za oko 200 milijuna kuna, na 4,1 milijardu kuna.

Potražnja građana za kreditima sigurno neće biti osobita ni ove godine, pa će poduzeća i osobito država nastaviti biti glavni tražitelji zajmova. Jedan analitičar ukazuje na podatak da su banke posljednja dva mjeseca u zemlju unijele kapital od oko 580 milijuna eura, što govori da unatoč pričama o otežanom priljevu novcu, one i dalje ovo tržište ocjenjuju perspektivnim.

Pritisak na troškove

Dok im pritisak na troškove raste, banke su ipak više smanjile kamatne stope na depozite od onih na kredite, pa je kamatna marža ipak malo povećana. Pored toga, banke racionaliziraju toškove poslovanja i smanjuju broj zaposlenih. S druge strane sve ih više pritišću problemi oko naplate kredita. Sve upućuje da će im ova godina biti posebno izazovna jer nova Vlada, porred toga što će biti važan korisnik kredita, ima i svoje zahtjeve u pogledu većeg angažmana banaka u pogledu rješavanja problema u problematičnim poduzećima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 22:32