Godina rada, 2,3 milijuna, dvije konzultantske kuće i još ne znamo dug države

U tri ministarstva čak 1,5 milijardi minusa

Uz penzije, brodogradnja će za proračun i dalje biti jedna od tempiranih mina

Novu su Vladu u samo tri ministarstva - financija, gospodarstva i poljoprivrede - krajem 2011. godine dočekale dospjele, a neplaćene obveze u iznosu od gotovo milijardu i pol kuna. Te obveze, naime, nisu bile registrirane u Državnoj riznici jer ona ne obuhvaća sve, nego samo dio obveza. Rješenje? Njihovo je plaćanje jednostavno preneseno u 2012. Šokantan je to nalaz rengena stanja u dijelu državnih financija što su ga za potrebe nove garniture u Banskim dvorima izvršili neovisni konzultanti. Snimka stanja u ministarstvima izloženima ‘clean startu’ ukazala je na brojne manjkavosti u njihovu funkcioniranju. Tri spomenuta ministarstva, doduše, raspolažu ogromnim sredstvima - u 2011. to je bilo više od 67 milijardi kuna, što je više od polovice ukupnoga državnog proračuna! - no samo mali dio tog kolača otpada na održavanje ‘hladnog pogona’ ministarstava, a najveći se dio troši na financiranje raznih zavoda i agencija te na plaćanje kamata na zaduženja i dodjelu subvencija. Ukratko, ministarstva premalo novca izdvajaju za projekte koji bi nam donijeli razvoj, a previše na održavanje neučinkovite strukture u njima. Zamjetan je i nedostatak kvalitetnih kadrova. Neplaćene obveze koje je prethodna Vlada ostavila novoj, barem ako je vjerovati nalazima revizora, brojne su u brodogradnji i umirovljeničkom sustavu, ali i kad je riječ o subvencijama u poljoprivredi. Brodogradnja će i dalje biti jedna od proračunskih mina, a toj kategoriji sada možemo pribrojiti i potencijalne obveze po sudskim sporovima zbog kolektivnih ugovora.

Ništa bolje stanje nije u drugim ministarstavima koje je ‘dohvatilo’ povećalo konzultanata. Tako su, primjerice, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta ukupne prenesene obveze krajem 2011. iznosile približno 1,5 milijardi kuna, a najvećim se dijelom odnose na obveze po kreditima. ( A. M.)

Hrvatska ima previše državnih agencija

Naslijeđeni dugovi Zavoda za zdravstveno osiguranje premašuju šest milijardi

Zdravstveni sustav i dosad se smatrao jednom od Ahilovih peta hrvatskoga društva, a nakon “clean starta” to je i službeno postao. Dugovi HZZO-a koje je naslijedila Vlada Zorana Milanovića, pokazuje skeniranje stanja, dosežu oko šest milijardi kuna.

Osim prezaduženosti, zdravstvo “boluje” i od niza drugih anomalija: za njih lijekovi postoje, ali u Hrvatskoj se ne koriste. Bolnice, primjerice, imaju limite potrošnje, ali oni se često premašuju bez ikakvih posljedica i bez vidljivih protumjera. K tome, dugovanja zdravstvenih ustanova dijelom nisu ni evidentirana. Nitko, upozoravaju konzultanti, čak ne može reći ni ono osnovno: koliko košta pregled pacijenta koji se prehladio. U bilanci HZZO-a nerealno su iskazani i udjeli koje ima u tvrtkama.

Prilično slično je i u HZZ-u, instituciji koja bi trebala posredovati u zapošljavanju vojske od gotovo 360 nezaposlenih. HZZ raspolaže ogromnom količinom podataka, no slabo ih koristi, pa je i učinkovitost upravljanja burzom rada, zaključuju konzultanti, slabija nego što bi trebala biti. Ukratko, u Hrvatskoj je previše zavoda i agencija, ali način njihova funkcioniranja nije ujednačen. Konzultanti su, primjerice, evidentirali i opremu koja je kupljena, a koja nije stavljena u upotrebu. Istodobno, sustavi obiluju neiskorištenim resursima. Kao pozitivan primjer ističu HZMO: za mirovinski fond kažu da ima najbolje razvijene projektne kapacitete, zbog čega može poslužiti kao primjer za državnu upravu na ovom području. No, i HZMO bi, smatraju konzultanti, trebao bolje upravljati svojim udjelima u poduzećima, za što je potrebna strategija. I model upravljanja državnom imovinom, podijeljen na AUDIO i Državni ured za upravljanjem državnom imovinom, daleko je od optimalnog. Stoga bi dvije institucije, poručuju konzultantni, trebalo spojiti u jednu. A. M.

Muke s financijama državnih poduzeća

Godišnji gubitak Javnih tvrtki iz sektora prometa premašuje 1,2 milijarde kn

Javna poduzeća, općenito govoreći, grcaju u dugovima i dubiozama, a stanje je, tvrde, konzultanti, najgore u prometu. Tvrtke iz sektora prometa, pomorstva i infrastrukture godišnje primaju 5,7 milijardi kuna državnih subvencija i prezadužene su. No, ni sve to im puno ne pomaže da zadrže glavu iznad površine vode jer godišnji gubitak koji proizvode doseže 1,2 milijarde kuna. Stanje je daleko od dobroga i u drugim javnim poduzećima, premda ono varira od jedne tvrtke do druge.

Tako, primjerice, konzultanti upozoravaju na problematičan sustav povlaštenih kupaca i kvota u Hrvatskim šumama, u kojima su i prosječne prodajne cijene trupaca niže od cijena u regiji. U HEP-u je, pak, prosječan broj dana naplate 37, pri čemu kućanstva svoj dug podmiruju znatno brže od tvrtki: dok prosječno hrvatsko kućanstvo svoj dug Elektri podmiri u roku od 30 dana, kod tvrtki je to 44 dana, a kod najvećih kupaca čak 106 dana. Slično je i u Hrvatskim vodama, koje svoje obveze prema dobavljačima podmiruju u roku od 30 dana, dok vlastita potraživanja naplate u roku od 45 dana. Muku s financijama muči HRT, koji je do kraja 2011. akumulirao 333 milijuna kuna gubitaka, pokazuje rendgen Vladinih konzultanata.

Taj je minus, uz zaduženje od oko 418 milijuna kuna, doveo do situacije u kojoj je dug čak 250 posto veći od kapitala.

Upravo bi javna poduzeća, posebno u sektoru prometa, energetike i vodnoga gospodarstva, trebala biti Vladin oslonac u predstojećem investicijskom ciklusu, koji bi Hrvatsku trebao izvući iz recesijskog dna u kojem tavori već četiri godine. U Banskim dvorima i dalje vjeruju da će se ti ciljevi ostvariti. Ipak, od javnih se poduzeća očekuje da nalaze “clean starta” uvrste u svoje financijske planove te da na temelju njih realiziraju neophodne reforme. ( A. M.)