KAKO EK OCJENJUJE STANJE U HRVATSKOJ

‘Hrvatska napreduje, ali sporo i bez jasne vizije’

Unatoč optimizmu koji šire Milanovićevi ministri, ocjene koje stižu iz Bruxellesa, nisu tako pozitivne
 Bruno Konjević/CROPIX

U Europskoj komisiji neslužbeno i dalje kažu da sumnjaju da je Hrvatska uspjela ispuniti cilj iz Postupka prekomjernog deficita prema kojemu je 2014. godine taj deficit trebao biti 4,6 posto. Krajem godine Komisija je prognozirala da će deficit biti čak 5,6 posto.

Prema najnovijem izračunu ministra Borisa Lalovca, prema kojem je deficit smanjen na 12,8 milijardi kuna, Hrvatski bi deficit iznosio oko 4,8 posto BDP-a, što je blizu postavljenog cilja. No, prema metodologiji koju koristi EU, taj deficit je bliži 18 milijardi kuna, što znači da je on još daleko o poželjne razine.

Dubinska analiza

Ipak, kažu da tek trebaju s hrvatskom Vladom još jednom pročešljati sve podatke kako bi dali službenu ocjenu. Svakako računaju da Hrvatska neće ispuniti ni ciljeve za ovu i sljedeće godine. Komisija ponavlja da prebacivanje novca iz jednog u drugi stup mirovinskog osiguranja neće biti priznato kao mjera štednje. Tijekom ove godine Hrvatska će i dalje morati intenzivno raditi sa stručnjacima Europske komisije jer je stanje našeg gospodarstva među najlošijima u Uniji.

Hrvatska može računati na određenu fleksibilnost Europske komisije, pogotovo ako bude popuštala državama poput Francuske i Italije. Zato bi još ove godine Komisija mogla odobriti i produljenje roka za izlazak iz postupka prekomjernog deficita, svjesna da je Hrvatskoj gotovo nemoguće postići cilj smanjenja deficita ispod 3 posto već sljedeće godine a da u isto vrijeme poveća investicije koje bi osigurale bilo kakav gospodarski rast.

Neambiciozne reforme

On bi, prema zadnjoj prognozi Komisije, trebao biti simboličan, 0,2 posto ove godine, ali i to pod uvjetom da se bolje koriste EU fondovi, da se poboljša investicijska i poslovna klima i izbjegne negativni utjecaj političkih zbivanja na gospodarstvo. Europska komisija smatra da su reforme u Hrvatskoj do sada bile nedovoljno jasne i nedovoljno ambiciozne. Nejasna je i politička potpora za neke porezne odluke, preveliki su parafiskalni nameti koji nisu riješeni. Uvođenje poreza na nekretnine još je uvijek puno nejasnoća. Komisija navodi da tehničke pripreme mogu odgoditi stupanje na snagu ovog poreza.

Problem investicija

S druge strane, prema ocjeni Europske komisije, sve je veći javni dug koji prijeti da će opteretiti i banke, slaba je efikasnost javne uprave, uključujući i sudstvo, a to su sve razlozi zašto Hrvatska ne uspijeva dovoljno brzo riješiti problem pretjeranih ekonomskih neravnoteža. Zato će Komisija ponovno za Hrvatsku izraditi dubinsku analizu stanja gospodarstva.

Pozitivnim se smatra povećanje izvoza zbog poboljšanja gospodarske situacije u državama koje su glavni trgovinski partneri Hrvatske, povećani broj stranih turista, ali to nije moglo dovoljno nadoknaditi veliki pad domaće potrošnje. Komisija očekuje da će pritisak razduživanja, fiskalna konsolidacija, teški kreditni uvjeti, slaba konkurentnost i slaba perspektiva tržišta rada najvjerojatnije i dalje otežati rast u Hrvatskoj. A klima još uvijek nije privlačna za privatne investicije.

Porezna politika

Problem Hrvatske je i nepredvidljivost porezne politike, kažu stručnjaci u Bruxellesu. A, ako Hrvatska ne provede spomenute mjere riskira ne samo neispunjavanje ciljeva Europske komisije već i još jednu godinu pada BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:46