TALIJANSKI SENATOR POMAŽE MANJINI Borio se za RH, a sada za hrvatski jezik u Italiji

Priznavanje statusa jezične manjine Hrvatima u talijanskoj oblasti Furlaniji i Primorskoj postavljeno je na dnevni red Povjerenstva za institucionalna pitanja talijanskog Senata - obznanio je Luka Krilić, glavni tajnik Saveza hrvatskih zajednica u Italiji (SHZI), ujedno i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Jezične manjine

Talijanski centristički senator Aldo Di Biagio, svojedobni dragovoljac hrvatskoga Domovinskog rata, koji se i u tome i u inim pitanjima zauzima za bolje odnose Hrvatske i Italije i za bolji položaj Hrvata u Italiji, aktivno se zauzimao za otvaranje i tog pitanja, a sada je pozvao da tu inicijativu podrže i ostali članovi Parlamenta, bez obzira na političke stranke. Takvu je akciju vodio i pri primanju Hrvatske u EU.

Evropska povelja oblasnih i manjinskih jezika ima cilj očuvanje tih jezika u svrhu njegovanja tradicije i kulturnog nasljedstva Europe, kroz vrednovanje cjelokupnoga geografskog područja svakog manjinskoga, odnosno oblasnog jezika.

Talijanski Ustav ne priznaje postojanje etničkih, odnosno nacionalnih manjina, ali barem priznaje jezične manjine. Italiji je zatim trebalo više od pola stoljeća da zakonom 482/1999 utvrdi 12 manjinskih jezika, među kojima je i hrvatski, ali on je zasad priznat samo u Moliseu, iako su Hrvati koncentriraniji u Rimu i okolici te na krajnjem sjeveroistoku. Ondje su povijesne pokrajine Furlanija, Gorička i Primorska te djelić Istre, što je sve bilo austrijsko do 1918. Primorsku i Istru je iredenta preimenovala u Julijsku Veneciju, a Slovenci to pak zovu Julijskom krajinom, iako je povijesno opravdan naziv Primorska, pa se onda i oblast Friuli - Venezia Giulia hrvatski naziva Furlanija i Primorska.

Zaslužni Hrvati

U njoj je nazočnost Hrvata zabilježena još od XIII. stoljeća (knez Trpimir se i ranije potpisao u Čedadskom evanđelistaru sv. Marka), a ondje su “i danas dinamičan i aktivan nacionalni sudionik, osobito u gradu Trstu, centru Oblasti”, kažu u Hrvatskoj zajednici.

Tu su rođeni pjesnik Drago Ivanišević, povjesničar književnosti Ivo Frangeš, pravni povjesničar Antun Dabinović, strojar Rudolf Zdenković, građevinar Ervin Nonveiller, arhitekti Hinko Bauer i Dragan Boltar, kipar Ivan Bulimbašić, glumac Karlo Bulić, liječnici Karlo Radoničić i Viktor Finderle, geodet i rektor Slavko Macarol, arheolog Marcel Gorenc, sociolog Oleg Mandić, političar Ane Mandić, odvjetnik Aurel Krstulović te ini zaslužni Hrvati.