OPRAVDANOST ZATVARANJA

'DA SMO UVELI MJERE 2 TJEDNA KASNIJE, IMALI BISMO ČAK 487 MRTVIH' Član Vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije objasnio nam je računicu

Da nismo ograničili kretanje i da smo ostavili kafiće otvorene, broj zaraženih bio bi veći od 30.000, a broj mrtvih bio bi 935
Ozren Polašek (desno)
 Matija Djanješić / CROPIX, Vojko Bašić / CROPIX

Da je Hrvatska uvela karantenu samo tjedan kasnije, broj mrtvih u našoj zemlji bio bi dvostruko veći. Da smo još dva tjedna oklijevali, broj mrtvih bio bi gotovo pet puta veći nego danas, ustvrdio je na osnovi matematičkih modela Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Mjere od 13. ožujka

Podsjetimo, Hrvatska je postupno uvodila karantenske mjere pa je tako 13. ožujka obustavljena nastava u školama, zatim je 18. ožujka uvedena zabrana okupljanja i zabrana rada, a 23. ožujka i zabrana napuštanja mjesta prebivališta. No, kako prvi pandemijski val Covida-19 u Hrvatskoj gasne, sve se češće u raspravama na društvenim mrežama postavlja pitanje je li karantena, pogotovo u ranoj fazi širenja bolesti, u Hrvatskoj imala smisla.

- Kako bismo odgovorili na pitanje o učinkovitosti karantene, trebamo koristiti SEIR model (engl. susceptible - exposed-infectious-recovered). Taj se model koristi za razumijevanje i praćenje širenja zaraznih bolesti. Na temelju 13 parametara iz literature ili temeljem podataka iz našeg zdravstvenog sustava izrađen je model koji vjerno ocrtava dinamiku epidemije u Hrvatskoj, uz nisku razinu očekivane pogreške od oko 4 posto u procjeni broja umrlih te 12 posto u procjeni broja zaraženih - rekao je prof. Polašek koji je i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

- Neki od početnih parametara ovog modela bili su 30 dana od pojave virusa do uvođenja karantene te višestruki prvi slučajevi zaraze, koja je došla povratkom uglavnom mlađih dobnih skupina koje su najviše bile zahvaćene na samom početku epidemije. Početni reprodukcijski broj R0 je u modelu bio postavljen na 2,2. Nadalje, jedan od parametara je bila populacija RH koju smo procijenili na četiri milijuna, trajanje inkubacije od 5,2 dana i letalitet 3,5 posto - dodao je Polašek.

Naglasio je kako SEIR model omogućava testiranje različitih scenarija te uvid u neke situacije koje se, na sreću, nisu dogodile. - Na primjer, model pokazuje da bi uvođenje karantene samo jedan tjedan kasnije nego što je ona zapravo uvedena u Hrvatskoj dovelo do dodatnog broja od 5698 zaraženih osoba i 204 smrtna ishoda, što je dvostruko više od jučerašnje brojke od 101 preminulog te 2244 zaraženih.

Uvođenje karantene dva tjedna kasnije povećalo bi te brojeve na 13.134 zaražene i 487 umrlih osoba. Osnovni model pretpostavio je učinkovitost karantene od 90 posto, što je bilo u skladu s najboljim predviđanjima rizika širenja bolesti koji je za Hrvatsku odredio Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) koji je za Hrvatsku izračunao najniži reprodukcijski broj od 0,26 - pojasnio je Polašek.

Naš je sugovornik pokušao odgovoriti i na pitanja što bi se dogodilo da je naša zemlja uvela blaže mjere, primjerice da nije bilo zabrane napuštanja mjesta prebivališta ili da su kafići nastavili s radom.

Najgori scenarij

- Ako bismo učinkovitost karantene smanjili na 50 posto, što bi predstavljalo osjetno blaže mjere od stvarno primijenjenih, broj zaraženih narastao bi na 31.054, a umrlih na 935. Najgori scenarij je uvođenje 50-postotne karantene tjedan dana kasnije i u tom slučaju zarazilo bi se 70.356 ljudi, a umrlo bi njih 2124. Posebno loš ishod ovog modela je sustavno i masovno preopterećenje zdravstvenog sustava, poput onoga što smo vidjeli u Italiji - naglasio je Polašek.

Jedini scenarij koji bi doveo do manjeg broja zaraženih i preminulih u odnosu na ono što se stvarno dogodilo bilo bi uvođenje karantene koja bi imala učinkovitost 100 posto, što je zapravo gotovo neostvarivo jer bi značilo da ljudi ne bi bili u međusobnom kontaktu čak ni u istom domaćinstvu.

- Ovaj hipotetski scenarij doveo bi do 346 manje zaraženih te do spašavanja dodatnih 12 života u odnosu na realno stanje. Ovi brojevi jasno pokazuju kako su dinamika i opseg uvođenja mjera doveli do minimalnog širenja bolesti u populaciji, broja umrlih te opterećenja zdravstvenog sustava.

To su jasno potvrdila i istraživanja i objave međunarodnih medija koji su prepoznali učinkovitost hrvatskog modela borbe protiv pandemije Covida-19. Istina je da je rano uvođenje karantene u Hrvatskoj bila teška odluka, ali se na kraju pokazala učinkovitom - istaknuo je Polašek.

Novi val

Ipak, naš sugovornik priznaje kako je uspjeh karantene u Hrvatskoj, nažalost, imao negativne posljedice za naše gospodarstvo. - Međutim, gospodarstvo se može oporaviti, a izgubljeni ljudski životi ne mogu se vratiti. Ako se dogodi da se virus reaktivira na jesen, ono što smo dosad naučili moramo primijeniti tako da i dalje uspješno zaustavljamo nekontrolirano širenje virusa protuepidemijskim mjerama, ali i da osiguramo zaštitu gospodarskih aktivnosti.

Moramo raditi na stvaranju gospodarstva koje je otporno na epidemiju i osigurati neometan rad osnovnih gospodarskih djelatnosti, poput opskrbe hranom, vodom i energijom te osnovnih službi i funkcija pravne države kako ne bismo doveli u pitanje temeljno funkcioniranje društva. Sada imamo malo vremena za preustroj svih onih aktivnosti za koje smo vidjeli da ih možemo napraviti bolje. Sami smo sebi kao društvo zacrtali visoku ljestvicu borbe protiv ovog virusa i sada je na nama da je takvom i zadržimo - zaključio je Ozren Polašek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:21