DESET NOVIH MJERA Pročitajte kako Vlada namjerava zaposliti vojsku mladih, a nezaposlenih

Staž u školi kroz pomaganje u nastavi

Svatko tko je završio gimnaziju ili je prvostupnik, ima do 29 godina i na burzi se nalazi dulje od mjesec dana, moći će aplicirati za mjeru pomagača u nastavi. Riječ je o stažiranju u školama, a pomagači bi se bavili djecom s posebnim potrebama i djecom iz romskih obitelji. Staž će biti plaćen, još se ne zna koliko, ali pretpostavlja se da će naknada biti oko 2000 kuna. Kroz pomaganje djeci u nastavi mladi će steći iskustvo i staž.

Voditelj projekata EU

Svi u dobi do 29 godina koji su mjesec dana na burzi, bez obzira na staž, moći će se prijaviti za posao konzultanta projekata EU u nevladinim udrugama kojima to bude potrebno.

Država će sufinancirati plaću. Onima koji se žele obrazovati za to zanimanje država će to platiti. Cilj je da se na ovim poslovima zaposli što više mladih te da civilni sektor privuče što više novca iz fondova EU.

Mini javni radovi

Mladi u dobi do 29 godina sa završenom osnovnom ili srednjom školom koji su u evidenciji dulje od tri mjeseca imat će priliku šest mjeseci do godinu dana stažirati u nevladinim udrugama.

Za sve projekte udruga koji prođu na natječaju država će financirati rad mladih na tim projektima. U drugoj fazi izrade mjera definirat će se točni iznosi financiranja ili sufinanciranja.

Zapošljavanje nakon volontiranja

Mjera stručnog osposobljavanja za rad, tzv. volontiranja, postigla je veliki uspjeh i trenutno je koristi više od 10.000 mladih. Međutim, većina ipak volontira u javnom i državnom sektoru.

Ovom se mjerom želi potaknuti poslodavce u realnom sektoru da više angažiraju mlade i da ih zadrže i nakon volontiranja.

Država će godinu dana nakon isteka volontiranja poslodavcu koji zadrži mladu osobu u klasičnom radnom odnosu sufinancirati udio u bruto plaći.

Volonterima 600 kuna veća naknada i plaćen prijevoz

Mladi koji već volontiraju i koji će tek ući u taj sustav umjesto 1700 kuna ubuduće će dobivati veću naknadu, i to najvjerojatnije u visini minimalne plaće, odnosno 2300 kuna. Česta zamjerka sustavu volontiranja bila je ta da država ne pokriva troškove prijevoza do posla i da mladima ne ostane puno novca nakon što plate prijevoz i hranu. Sada se to želi promijeniti pa će, uz veće naknade, država plaćati i prijevoz za volontere.

Financiranje start up tvrtki

Mladi u dobi do 29 godina bez obzira ne spremu i staž koji su mjesec dana na burzi dobivat će naknadu za rad u poduzetničkim inkubatorima u vlasništvu gradova, županija ili razvojnih agencija.

Poduzetnički inkubatori okupljaju male poduzetnike koji tek počinju poslovati ili su u fazi razvoja i nemaju vlastiti prostor. Inkubatori omogućuju poduzetnicima korištenje poslovnog prostora po vrlo povoljnim uvjetima.

Riječ je zapravo o start up tvrtkama koje se pokreću. Država bi sufinancirala cijeli proces nastanka tvrtke, od ideje do realizacije, kako bi se poslije ti mladi ljudi mogli samozaposliti. U HZZ -u će se formirati i poseban odjel za mlade u kojemu će ih stručnjaci savjetovati i usmjeravati za buduća zanimanja.

Pomaganje mladima bez osnovne škole

Zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Mrsićevo ministarstvo želi omogućiti nastavak školovanja mladima do 25 godina koji nemaju ni osnovnu školu. Država bi financirala troškove večernje škole ili nekih kraćih tečajeva i seminara u pučkim otvorenim učilištima i drugim takvim institucijama. Bili bi im podmireni i troškovi prijevoza, a ako žele nastaviti daljnje školovanje, država bi im plaćala i dokvalifikaciju.

Zanimanja budućnosti

Mladi do 29 godina sa srednjom, višom i visokom stručnom spremom koji su najmanje mjesec dana u evidenciji HZZ-a imat će priliku besplatno se školovati za zanimanja budućnosti poput onih u području ekoindustrije, gospodarenja otpadom i energijom, novih IT usluga, novih usluga u području socijalne politike kao što su dadilje, njegovatelji starih i nemoćnih, pomoćni rehabilitatori za rad s invalidima i slično.

Zbog toga Vlada želi potaknuti mlade da se obrazuju u tim zanimanjima. I za naše tržište, ali i za tržište EU.

Vlada će raspisati natječaje s popisom zanimanja koja će se tražiti, a onda će učilišta ponuditi svoje programe.

Država će u stopostotnom iznosu financirati školovanje mladih koji se odluče za takvu vrstu obrazovanja.

Trenutno se razgovara sa svim učilištima koja nude cjeloživotna obrazovanja, a nakon toga će se raspisati natječaj.

Učilišta će morati u svojim programima imati garancije da će se osoba moći zaposliti unutar šest mjeseci do godinu dana, odnosno morat će imati iskaz šanse za zaposlenje.

Programi će se pratiti i ne budu li se polaznici zapošljavali, država će prestati financirati neuspješna učililišta.

Također, u Vladi napominju da se osobe neće brisati iz evidencije nezaposlenih, i dalje će primati naknade. Poslije bi se ta mjera proširila i na starije od 29 godina.

Vaučeri za poslodavce

Poslodavci koji zaposle mlade do 29 godina sa završenom osnovnom ili srednjom školom, a koji su najmanje mjesec dana na burzi, dobit će olakšicu u iznosu od 15,3 posto na bruto plaću.

Mladi koji se žele zaposliti kod poslodavca nosit će vaučer kojim država garantira da će dvije godine plaćati taj određeni iznos troška bruto plaće. Ovo je zapravo dopuna već postojeće mjere koja se nije koristila jer poslodavci, kažu u Vladi, nisu bili upoznati s tim. Novost je uvođenje vaučera.

Socijalno poduzetništvo

Mladima do 29 godina bez obzira na staž i spremu koji se zapošljavaju u tvrtkama koje je osnovala udruga ili ustanova kao oblik socijalnog poduzetništva država će sufinancirati određeni iznos plaće. Primjerice, Udruga roditelja Roda pokrenula je proizvodnju platnenih pelena i u malenoj tvornici zaposlila nekoliko dotad nezaposlenih žena. Država će poticati takve i slične oblike zapošljavanja.