Domovinski rat, kao i tema holokausta postaju obvezne teme nastave povijesti za učenike u osnovnim i srednjim školama. Poučavat će se u osmom razredu osnovne te četvrtim razredima srednjih škola.
Đaci će učiti da je Domovinski rat bio oslobodilački, a ne građanski te da je došlo do velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku. Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bez dvojbi će biti navedena kao primjer kvislinškog režima u Drugome svjetskom ratu te će se učiti o progonima i stradanjima Židova, ali i Roma i Srba u njoj.
Holokaust će se popratiti i u kontekstu zločina protiv čovječnosti, učenici će učiti o postojanju koncentracijskih logora i logora smrti u vrijeme Drugoga svjetskog rata, ali i represiji te zločinima komunističkog režima u poraću.
To su, kako neslužbeno doznaje Slobodna Dalmacija, neka od rješenja koja su prihvaćena u, čini se, konačnoj verziji kurikuluma povijesti oko kojeg su dosad u javnosti postojali veliki prijepori. Da je rad Stručne radne skupine (SRS) na doradi tog dokumenta nakon dva tjedna gotov te da su tekst jednoglasno prihvatili i članovi SRS-a i Ekspertne radne skupine kojom koordinira premijerov posebni savjetnik Radovan Fuchs, potvrdio je u petak na početku Vladine sjednice premijer Andrej Plenković, ujedno predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Plenković je naglasio kako dokument nije političke, nego stručne razine te da iza njegova sadržaja mogu stati svi članovi i članice Vlade, bili oni narodnjačkih, demokršćanskih ili liberalnih političkih filozofija.
Dokument se u petak još nalazio na lektoriranju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a kako je najavio Plenković, nakon što ga usvoji ministrica Blaženka Divjak, sredinom idućeg tjedna trebao bi biti objavljen u Narodnim novinama. Nakon toga, autori udžbenika i nakladnici trebaju do 2. travnja predati prijedloge novih udžbenika povijesti usklađene s novim kurikulumom, a koji bi u primjenu trebali od jeseni i nove školske godine u školama i razredima, koji izravno ulaze u kurikularnu reformu.
Novi kurikulum povijesti u osnovi je dorađeni dokument koji je izradila radna skupina kojom je koordinirao Radovan Fuchs, a dokument je zbog svojega neslaganja s pojedinim dijelovima ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, podsjetimo, ponovno poslala u javnu raspravu koja je trajala od 7. do 21. veljače.
Prijedlogu toga kurikuluma osobito su se protivili profesori s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, među kojima su i Snježana Koren te Neven Budak, ujedno članovi bivše radne skupine koja je izradila izvorni kurikulum povijesti u vrijeme dok je ERS vodio Boris Jokić. Usvajanjem novoga kurikuluma, čini se, njihov je kurikulum stavljen ad acta.
Kako bilo, nakon što je najnovija verzija kurikuluma prošla posljednju javnu raspravu, na doradi tog dokumenta dodatno su, uz postojeće članove radne skupine, angažirani profesori Mladenko Domazet s Odsjeka za povijest splitskoga Filozofskog fakulteta, Damir Karbić iz HAZU-a i Borislav Grgin s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i član stranke HNS. Takav sastav radne skupine bio je prilično heterogen, jer su u njemu bili i članovi iz Jokićeva i Fuchsova "doba", ali i predstavnik institucije koja se novom dokumentu protivila (profesor Grgin).
Najnoviji i konačni dokument koji su donijeli, kako također neslužbeno doznaje Slobodna Dalmacija, ponešto se razlikuje od dokumenta koji je bio u javnoj raspravi, točnije, nešto je manjeg opsega (sa 70 smanjen je na 50 stranica).
Djeca će u nastavi povijesti tako ubuduće imati 16 obveznih tema za 70 sati nastave povijesti godišnje, odnosno 18 u gimnazijama koje imaju u četvrtom razredu 96 sati godišnje satnicu povijesti (umjesto 28 obveznih tema kako je prvotno predviđala radna skupina pod vodstvom Radovana Fuchsa).
Tema Domovinskog rata, primjerice, trebala bi se izučavati između šest i deset sati godišnje, a u gimnazijama s većom satnicom moguće i više. Zadržano je pet domena kroz koje će se pojedina tema obrađivati - društvo, ekonomija, znanost i tehnologija, politika te filozofsko-religijsko-estetsko područje.
Za svaku od tih domena predlažu se još najmanje dvije izborne teme, a nastavnici će moći samostalno odlučiti hoće li uvesti i neke druge. Kao novost u nastavi povijesti, predlaže se pojačavanje učenja zavičajne povijesti, ali i teme iz eko-povijesti, poput povijesti okoliša, potom ljudskih prava i sl.
Iz radne skupine uvjereni su kako su kurikulumom zadali jasan okvir za nastavu povijesti i udžbenike te će biti onemogućena bilo kakva daljnja manipulacija sadržajima.
Nema Jasenovca ni Bleiburga. Još je rano...
U vezi holokausta od učenika će se tražiti, uz ostalo, analiza holokausta i drugih stradanja i zločina protiv čovječnosti na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta tijekom, a u vezi zločina protiv čovječnosti, i nakon Drugoga svjetskog rata.
Iako će učenici obavezno učiti o koncentracijskim logorima i logorima smrti te represiji i stradanjima u poraću, zanimljivo je da se nigdje u kurikulumu izrijekom ne spominju imena Jasenovac, Bleiburg, Goli otok...
Nestala pobuna dijela Srba u Hrvatskoj
Kako doznaje Slobodna Dalmacija, vezano za temu Domovinskog rata u konačnoj je verziji zadržana većina sadržaja i ishoda nastave povijesti koje je prvotno predložila radna skupina pod koordiniranjem Radovana Fuchsa.
Tako će učenici osmih razreda, osim o vremenu koje je prethodilo osamostaljenju Hrvatske, potom velikosrpskoj agresiji te ratu u Hrvatskoj i BiH, učiti i o oslobodilačkim akcijama "Maslenici", "Bljesku" i "Oluji".
U četvrtom srednje to će znanje proširiti i informacijama o akcijama, poput "Ljeto 95", "Maestral", onih na južnom bojištu, deblokadi Dubrovnika. Iz prvotne je verzije toga dokumenta, kako se neslužbeno doznaje, na kraju izbačena i formulacija o "oružanoj pobuni dijela Srba u Hrvatskoj", ali je zadržan termin "velikosrpske agresije".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....