Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u utorak je izjavio da Vlada tijekom rujna planira prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak (CHF), procijenivši da će financijski trošak banaka na ime otpisa dijela glavnice tih kredita iznositi više od 5 milijardi kuna.
Grčić je istaknuo da se prijedlogom Vlade ide ka trajnom rješenju problema dužnika s kreditima u CHF, s obzirom da su sada u primjeni dvije privremene mjere - o smanjenju kamata na te kredite na 3,23 posto, uvedenu 2014. godine te zamrzavanje tečaja CHF na 6,39 kuna za franak od siječnja ove godine.
"Apsurdno je da je dužnicima nakon 8 ili 9 godina otplate kredita u CHF glavnica veća nego u trenutku kada su ugovarali kredit. Stoga je ključno da se tim ljudima pomogne", izjavio je Grčić u razgovoru za Hinu.
Podsjetio je da je Vlada prepustila određeno vrijeme bankama da izravno s građanima iznađu odgovarajuće rješenje, no s obzirom da se to nije dogodilo, sada je donijela "vrlo snažnu političku odluku da se ide prema modelu trajnog rješavanja".
"Ovim modelom u potpunosti se želi izjednačiti dužnike u švicarskim francima sa onima koji imaju kredite u eurima. Time se eliminira problem utjecaja ekstremnog rasta tečaja CHF na povećanje glavnice i ukupnog iznosa potrebne otplate kredita u švicarcima. Zapravo se time u idućem razdoblju u otplati ostatka duga u potpunosti oni izjednačavaju s građanima koji su zaduženi u eurima", istaknuo je Grčić.
Kako je pojasnio, razlika koja je stvorena u prethodnom razdoblju se otpisuje, odnosno glavnica kredita se smanjuje, a taj ukupni trošak smanjenja ide na teret bankarskog sektora.
"Samo pretvaranje kredita bi se događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, pri čemu bi se onda unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja CHF koji bi išao u otpis", pojasnio je Grčić.
Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se sad pojavljuje u njihovim bilancama, kazao je Grčić.
Izložio je primjer kredita od 100.000 eura i isto toliko CHF, koji su sklopljeni u godinama 2005., 2006. i 2007. s rokom vraćanja od 25 godina, dakle otplaćuju se oko 8-9 godina. Bez privremenih mjera Vlade, odnosno najavljenog trajnog rješenja, razlika u iznosima otplate je od 25 do 30.000 eura, napomenuo je Grčić.
Razlika između 25 i 30 tisuća eura nastaje vezano uz godinu kad je zaključen ugovor.
"Kad se to svede na svih 53.000 partija kredita u francima, ta razlika ukupno raste na preko 5 milijardi kuna, i toliko će otprilike otpis stajati bankarski sektor", rekao je Grčić.
Ukupno, kako je naveo, vrijednost kredita u CHF doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna.
Mjere vlade, istaknuo je, odnosit će se na sve kredite u CHF, pri čemu se više od 90 posto njih odnosi na stambene kredite.
Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema. Grčić ističe da se još razmatra hoće li se to učiniti uredbom Vlade ili prijedlogom izmjena zakona.
"Očekujemo da bi 1. listopada cijela priča krenula u smislu pretvaranja kredita iz CHF u eure, da bi banke krenule u izračun otpisa za svaki pojedini kredit i time bi se stvorila osnova za otpis dijela duga, kao i preračun ostatka duga prema kriterijima kredita u eurima", naveo je Grčić, dodavši kako se procjenjuje da bi vrijeme od tri mjeseca, dakle do kraja godine bilo dovoljno da se izvrši pretvaranje kredita u eure.
"Do kraja godine istovremeno bi prestale važiti privremene mjere, a banke bi mogle uključiti dio tih otpisa već u ovoj godini u porezne olakšice", naveo je Grčić.
Marić: 'HDZ će podržati Vladin plan za švicarce'
Iako smatraju da se donosi samo zbog izbora, HDZ će podržati Vladin plan za rješavanje problema dužnika u švicarskim francima, no tvrde da su predložena rješenja izvorno HDZ-ova.
"S obzirom da je najavljeni prijedlog izvorno HDZ-ov i da predstavlja satisfakciju dužnicima, naravno da ćemo ga podržati. Međutim, inzistirat ćemo na cjelovitom rješenju, a ono podrazumijeva obeštećenje i onih dužnika kojima je prekinut ugovorni odnos. Istodobno tražimo da se riješi problematika jednostrano povećanih kamatnih stopa", rekao je Hini HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić.
Naglasio je da se ne može govoriti o kvalitetnim rješenjima ako iza njih slijedi velik broj sudskih tužbi, što je najavila udruga Franak.
"No, podržat ćemo svakako promptnu konverziju svakog pojedičanog kredita po tečaju koji je vrijedio na dan kad je kredit pušten u optjecaj", kaže Marić koji podržava i prijedlog da se na kredite u "švicarcima" primijeni kamatna stopa koja je cijelo vrijeme vrijedila za euro, a da se za preplaćeni iznos umanji glavnica kredita.
Protivi se, međutim, ideji da se troškovi konverzije bankama priznaju kao porezna olakšica.
"Nedopustivo je u takav odnos miješati porezne obveznike i teret prebacivati na njih, jer se u ovom slučaju nikako ne može govoriti o gubitku, nego tek o umanjenoj dobiti banaka. Gubici banaka nisu nastali na stambenim kreditima, nego na kreditima velikih kompanija koji nikada nisu naplaćeni", smatra Marić.
HNB: 'Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava'
Hrvatska narodna banka (HNB) ocjenjuje da izravni troškovi najavljenoga konačnog modela za rješenje kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava, a procjenjuje da bi ukupni trošak predloženog rješenja za banke bio između 5,5 i 6 milijardi kuna.
"Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 milijardi kuna, odnosno 11-12 posto njihova kapitala", navodi se u priopćenju objavljenom na internet stranici središnje banke.
Napominjući kako utjecaj na pojedinačne banke koje imaju značajan portfelj kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi bio simetričan, iz HNB-a ocjenjuju kako bi se zbog predloženog djelomičnog otpisa njihova prosječna stopa ukupnoga kapitala smanjila otprilike za 1,5 postotnih bodova, odnosno da bi ona koncem godine mogla u prosjeku iznositi 21,6 posto.
Iz središnje banke ističu i kako njihovi preliminarni podaci, simulirani na temelju do sada dostupnih informacija, pokazuju da bi sve obuhvaćene banke i nakon provođenja te transakcije imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve.
"Kako bi simulirani ukupan iznos zahtijevanog otpisa po predloženom modelu premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak u toj godini. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. godine. Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena", naglašavaju iz HNB-a.
Navode i kako činjenica da bi banke provele djelomičan otpis glavnica nakon konverzije kredita nominiranih u francima u eurske, koji bi iznosio 5,5 - 6 milijardi kuna, ima implikacije i na njihovu valutnu poziciju.
"Održavanje uravnotežene valutne pozicije zahtijevalo bi da banke kupe za kune 700 - 800 milijuna eura, što bi moglo utjecati na smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za cijeli ili značajan dio tog iznosa", zaključuje se u priopćenju središnje banke o mogućim implikacijama najavljenog rješenja za kredite nominirane u švicarskim francima.
Milanović: 'jednom za sva vremena riješiti problem CHF kredita
Vlada priprema zakonski prijedlog o konverziji svih kredita u 'švicarcima' u euro, uz otpis dijela glavnice kredita, što je u četvrtak potvrdio i premijer Zoran Milanović koji je izjavio da se već mjesecima radi na novom zakonu o kreditima vezanim uz švicarski franak, kojim će se oni konvertirati u eure i tako 'jednom za sva vremena riješiti problem tih kredita'.
Premijer je podsjetio je kako se Vlada već dvije godine hvata u koštac s problemom kredita u 'švicarcima', prvo kroz smanjenje kamatne stope, a onda s fiksiranjem tečaja.
Rekao je se u izradi prijedloga vodila briga o brojnim detaljima, poput toga da se oni koji su uzeli kredit u drugoj valuti ne osjećaju zakinuti, kao i da se vagala osobna odgovornost, ali i nenadane okolnosti koje su nastupile zadnjih nekoliko godina. Kazao je kako se moglo ostati na postojećem rješenju zamrzavanja tečaja franka na 6,39 i da se onda prati taj tečaj, pa ako on krene padati da onda Vlada intervenira, ali željelo se omogućiti građanima da se okrenu planovima, budućnosti i rješavanju problema.
"Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima", poručio je Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porazne olakšice.
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) danas nisu htjeli komentirati najave Vladina prijedloga, napominjući kako u ovom trenutku nemaju službenih informacija o mogućem rješenju koje priprema Vlada te kako bankovna industrija komentar može dati samo na temelju potpunog uvida u moguće rješenje.
"Stoga ćemo, ako i kada zaprimimo službenu informaciju od Vlade RH, pažljivo i detaljno razmotriti prijedlog rješenja te se potom očitovati i dati svoje komentare", kažu u HUB-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....