POVRATAK U KLUPE

Detalji Vladina plana za škole: Bit će dopunske nastave, a doznajemo i hoće li se nositi maske

Ministarstvo s učiteljima razmatra moguće opcije, no sve će na kraju ovisiti o brojevima
Tamo gdje se miješaju djeca iz različitih razreda maske će i nadolazeće školske godine biti obavezne, Radovan Fuchs (u krugu)
 Cropix

Vraćanje dopunske nastave, natjecanja i smanjenje propisanih lokacija na kojima učenici nose maske plan je za popuštanje mjera za nadolazeću školsku godinu, doznajemo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Naime, za dva tjedna učenici se vraćaju u klupe i započinju još jednu školsku godinu u neobičnim uvjetima epidemije. Iz resornog ministarstva još uvijek nisu objavili konkretne mjere za škole, no otkrivaju nam da se ide u smjeru popuštanja mjera u odnosu na one koje su vrijedile prošlu školsku godinu, no konačna će regulativa ovisiti o trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

Što se maski tiče, doznajemo, obveza njihova nošenja za učenike neće biti potpuno ukinuta, ali će se ići prema tome da se koriste što manje. Sigurno je da će za svu djecu koja putuju javnim ili organiziranim prijevozima one ostati obavezne, ali je zasad plan da se poveća dozvoljeni broj učenika u sredstvima javnog prijevoza. Najmlađi učenici, oni od prvog do četvrtog razreda osmoljetke, sigurno neće nositi maske na nastavi, kao što nisu ni lani, ali vrlo je izvjesna mogućnost da će ove godine i dobar dio starijih učenika biti izuzet.

Apeli nastavnika

Kako sada stvari stoje, kažu nam u Ministarstvu, nacionalne odluke o maskama neće biti, već će se one donositi na lokalnoj razini, ovisno o pokazateljima. I unutar takvih odluka moći će biti iznimki: sve škole koje mogu organizirati razmak bit će izuzete od obveze nošenja maski.

Epidemija je neupitno utjecala na sve učenike, a analize su pokazale da je najviše zakinula djecu koja trebaju pomoć pri svladavanju gradiva te darovitu i naprednu djecu, koja nisu mogla na natjecanja.

Kako doznajemo, Ministarstvo je saslušalo apele nastavnika koji su dali svoje prijedloge, tako da je vrlo izgledno da će se preporučiti da se, gdje god je to moguće, vrati dodatna i dopunska nastava. Konačnu će odluku o održavanju dopunske nastave donositi pojedinačno ravnatelji. Naime, zaključak je da svaki ravnatelj i uprava škole najbolje poznaju situaciju svoje ustanove, na koji način mogu osigurati sigurne uvjete za održavanje tih aktivnosti.

Na dopunsku nastavu i na pripreme za natjecanja ne ide veći broj učenika, tako da bi se, poštujući mjere, bez većih rizika moglo učenicima omogućiti da razvijaju znanja i vještine. Stav je da su djeca dosta izgubila u ovim uvjetima te da se to treba nadoknaditi.

Model kojim se vode bio bi nalik održavanju državne mature, gdje su učenici različitih odjeljenja bili u zajedničkim prostorijama, ali uz pridržavanje svih epidemiološki propisanih mjera, uz poštivanje odluka i savjeta epidemiologa.

Jedan je od glavnih ciljeva da djeca budu u školama te da online-model nastave bude stvar prošlosti. Iz Ministarstva su optimistični jer je, za razliku od lani, ipak 50 posto odraslog stanovništva cijepljeno. Iako škola počinje za dva tjedna, iz Ministarstva nam govore da ima dovoljno vremena za konačne upute jer su dva tjedna u epidemiji jako dug period - više puta svjedočili smo koliko brzo može doći do pogoršanja situacije.

Cijepljenje djece

Sljedećeg tjedna kreću završni razgovori te nas uvjeravaju da ne kasne s pripremama jer su one u tijeku te da se radi više modela koji će se moći koristiti, ovisno o situaciji.

Podsjetimo i da je cijepljeno 50 posto zaposlenika osnovnih škola, 56 posto gimnazija i 55 posto zaposlenika strukovnih škola. Što se djece tiče, cjepiva su uglavnom registrirana za djecu stariju od 12 godina, a glavni epidemiolog Primorsko-goranske županije Dobrica Rončević kazao je za N1 da je počelo cijepljenje tih dobnih skupina, prvenstveno onih koji su zbog bolesti osjetljiva skupina.

- Relativno mali odaziv je bio, odvija se po sistemu otvorenih vrata. Sustavno organiziranje cijepljenja od strane školske medicine koja će preuzeti tu ulogu još nije formalno riješeno. Nadamo se uputama koje će prije početka godine regulirati i taj dio priče - zaključio je.

UZLAZNI TREND

Raste broj novih pacijenata, stagnira samo broj cijepljenih

Povećava se broj teško oboljelih od virusa covid-19, što se najbolje može vidjeti po brojevima hospitaliziranih, ali i onih koji su na respiratoru. Jučer je u bolnicama bilo 275 osoba, dok ih je na respiratoru bilo 35. Samo dan ranije u bolnicama je bilo 17 hospitaliziranih manje i jedna osoba manje na respiratoru. Što se tjednog rasta brojeva tiče, on je značajan. Prije tjedan dana, u nedjelju, imali smo 193 pacijenta na bolničkom liječenju, odnosno u sedam dana u bolnicama je 82 pacijenata više. Tjedan ranije, 8. kolovoza, hospitalizirano je bilo 175 pacijenata, dakle sto manje nego jučer. Također, onih najtežih pacijenata, koji ne mogu samostalno disati te su na mehaničkoj ventilaciji, prije dva tjedna bilo je 18, prošle nedjelje 21, da bi jučer ta brojka bila 35.

Ovi brojevi rezultat su povećanja broja novozaraženih, koji se najčešće mogu povezati s rizičnim događajima od prije dva do tri tjedna.

I ove nedjelje broj osoba koje su dobile dijagnozu covid-19 veći je nego proteklih tjedana. Tako je u odnosu na jučerašnjih 373, tjedan dana ranije bilo 298 novooboljelih, a prije dva tjedna njih 175. Unatoč rastućim brojevima, ovog smo četvrtka na karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ostali relativno sigurna destinacija - većina zemlje bila je narančasta. No, kako doznajemo, na sljedećoj karti to će biti promijenjeno, a Jadran i Zagreb gotovo će sigurno postati crveni. Od izvora bliskog Nacionalnom stožeru doznajemo da su, unatoč povećanju broja, zadovoljni jer je sezona bila uspješna, a kakve mjere će biti nakon 31. kolovoza, kada ističu postojeće, još uvijek nije dogovoreno. No, ne odbacuju mogućnost da će biti novih zaoštravanja.U posljednja 24 sata preminule su tri osobe, tako da je ukupan broj umrlih od ili sa covidom 8301. Što se cijepljenja tiče, do jučer je cijepljeno 41,82% ukupnog stanovništva, odnosno 50,25% odraslog stanovništva. (Ivana Krnić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:53