DEVASTACIJA JEDNOG OD BISERA JADRANA 'Skršili su pola brda u našoj najljepšoj uvali zbog vodovoda' NAČELNIK 'Došlo je do manjeg propusta'

Devastacija ili napredak?

Vječito je to pitanje koje se postavlja uvijek kada se, radi nekog infrastrukturnog projekta, zadire u prirodne vrijednosti. Pitanje je posebno teško kada se zadre u prirodne ljepote otoka poput Hvara, jednog od naših najvažnijih turističkih bisera.

Javio nam se tako Splićanin Mladen Matković, čija je obitelj generacijama vlasnik parcela na istočnoj dijeli otoka, na predjelu Male Stinive, jedne od ljepših hvarskih uvala koja se nalazi na području Poljica u sastavu Općine Jelsa. Poslao nam je niz fotografija na kojima se, kako kaže, vidi devastacija uvale radi gradnje vodovoda. Kako bi bageri mogli postaviti cijev, u uvali su iskrčene više metara široke trase zemljišta.

- Taj se posao bez problema mogao napraviti na gornjem dijelu, iznad uvale, a ne da se ide u narušavanje prirode. Da i ne spominjem kako mi je prilikom prolaska stroja građevinskim materijalom i kamenjem zatrpana parcela od 400 kvadrata, koja je sada pretvorena u nasip - žali se naš sugovornik.

Mladen Matković

Otočani

“Hvarski vodovod probija trasu iz Poljica do Jelse uz obalu 48-tonskim bagerom iza kojega ostaje oko sedam metara širok makadam. Mala Stiniva je osuđena, osuda je izvršena i tu nema natrag. Mislio sam da će barem Lučicu preskočiti, ali neće. Što to otočani rade svojem otoku i svojem turizmu, svojim najljepšim uvalama? Sedam metara nije baš biciklistička staza”, napisao je Matković u svojoj predstavci, koju je uputio i Ministarstvu turizma.

Radovi su nakon toga zaustavljeni, a direktor Hvarskog vodovoda Ivo Grgičević odmah je zatražio hitan sastanak s izvođačima radova, šibenskom tvrtkom MIAB i njihovim kooperantima. U razgovoru za Nedjeljni Jutarnji direktor Grgičević rekao nam je da su izvođači upozoreni da u nastavku rada budu oprezniji.

Inspektori

- Čini se da je došlo do manjeg propusta, ali izvođači radova obavezni su sanirati svaku štetu. U svakom slučaju, ne radi se o devastaciji prirode. Na tom predjelu niti nema šume, riječ je o makiji, a maksimalno se pazi da se radovi ne približavaju moru na manje od pedeset metara. Desetljećima se ljudi s tih prostora žale da nemaju vodu. Svake godine država troši dva i pol milijuna kuna za subvencije kako bi se tim područjima u vatrogasnim cisternama dovodila voda. A sada ćemo uložiti 16 milijuna kuna i riješiti taj problem. Naravno da će pritom doći do manjih šteta, bager mora proći, ali ako oni tako žele, zaustavit ćemo radove i nema vode - emotivno reagira Grgičević.

Kaže kako je svjestan da će pojedini radovi možda biti “grubi”, no da nema drugog rješenja.

- Dobili smo projekt koji je dobio sve potrebne dozvole. Obišli su nas građevinski inspektori, šumarski inspektori i inspektori zaštite okoliša. Nitko nije imao primjedbi. Riječ je o velikom projektu koji radimo zajedničkim sredstvima Općine, Hvarskog vodovoda i Hrvatskih šuma. Osobno mi je nezamislivo da ljudi u 21. stoljeću nemaju priključak na pitku vodu i htjeli smo to riješiti. Već se više od pet godina bavimo tom tematikom, pribavljali smo svu stručnu projektnu dokumentaciju, pomno smo se pripremali.

Općina Jelsa ogromna je i zauzima 55 posto otoka Hvara. Od 700 do 800 tisuća noćenja samo na tom potezu, dugačkom 14 kilometara, gdje sada gradimo magistralni cjevovod, ostvari se 80 tisuća noćenja. Na trasi vodovoda četiri su velika naselja i 35 naseljenih uvala. Vodovod će značajno podići kvalitetu života - govori nam načelnik Peronja.

Naš se sugovornik s početka teksta, gospodin Mladen Matković, posebno ljuti što mu je građevinskim materijalom zatrpana parcela. Sugovornici iz Vodovoda i Općine Jelsa uvjeravaju nas da će se to sanirati.

- Izvođač radova dužan je sanirati štetu o svojem trošku. Došlo je do manjeg propusta i razumijem da to ljudima smeta, ali uvjeravam vas da će to biti riješeno. Izvođačima smo postavili niz strogih uvjeta. Ni u kojem se trenutku teškom mehanizacijom ne smiju približiti na manje od pedeset metara od mora.

Kada probijaju trasu, rade to u širini od oko pet metara, a u zaštićenoj uvali Lučica, koja je doista prekrasna i biser je Hvara, moraju je smanjiti na maksimalno tri i pol metra. Ako dođe do iskapanja kamenja, jer se radi o krškom području, nužno je sav otpadni materijal utovariti u kamion i odvesti, a sve nastale iskopine moraju se odmah zatrpati - iznosi nam načelnik Peronja detalje projekta koji bi trebao biti dovršen 18 mjeseci od početka gradnje, odnosno 2022.

Cjevovod

Kaže kako je sve što se radi nastavak infrastrukturnih projekata koji se provode u općini. Hvar pitku vodu dobiva podmorskim cjevovodom koji ovaj otok povezuje sa susjednim Bračem, a nedavno je dovršena i druga cijev. Upravo se radi na projektu gradnje javne kanalizacije između Jelse i Vrboske, što je projekt vrijedan 270 milijuna kuna plus PDV, uglavnom financiran sredstvima EU. Za potrebe izvođenja tog projekta bit će, kaže Peronja, “razrovane” brojne općinske ulice, ali će nakon toga biti popločene “lijepim bijelim kamenom”.

Mladen Matković pita se, pak, jedino kada će biti sanirana šteta na njegovu zemljištu. - Lijepo je što kažu da će sve to biti riješeno, ali meni nitko ne govori kada i ne postoji nikakav rok. A krenem li u tužbu, znamo koliko će to trajati i kakvo je hrvatsko pravosuđe - zaključuje naš sugovornik.