I TO SE DOGODILO

Dobra strana recesije: Uvozimo sve manje i jeftinije, a izvozimo mnogo brodova i zlata

Rast hrvatskog izvoza pokrenuli su brodovi, metali, kemikalije, cigarete i naftni derivati

ZAGREB - Napokon je recesija pokazala i svoje dobre strane: hrvatski izvoz raste, a uvoz pada, pa je i platna bilanca sve ljepša. Hrvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci ove godine iznosio 30,57 milijardi kuna, 10,1 posto više u odnosu na prvu polovicu 2009., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Deficit četvrtinu manji

Istodobno, uvezli smo za 52,2 milijarde kuna, 7,7 posto manje nego u isto vrijeme lani, a rezultat je za četvrtinu manji deficit u robnoj razmjeni u odnosu na prvih šest lanjskih mjeseci: iznosi 21,6 milijardi kuna. Prvi put u proteklih deset godina pokrivenost uvoza izvozom porasla je na značajnih 58,6 posto. Iznad 50 posto pokrivenosti posljednji smo put imali 2001. godine.

Ovako velikom porastu izvoza najviše je pridonijela brodogradnja, a slijede otpadni derivati, koža i krzno, metali, kemikalije, duhan i naftni derivati. Pri vrhu je i sve vrednije zlato, kojeg smo u prvih šest mjeseci 2009. godine izvezli u vrijednosti od 9,4 milijuna kuna, a ove godine za čak 22 milijuna kuna.

Drugi se oporavljaju

S druge strane pada izvoz hrane. Najveći je pad u izvozu ribe i ribljih prerađevina, za 130 milijuna kuna, zatim šećera i meda za 120 milijuna kuna, a za trećinu je manji izvoz i živih životinja u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Za gotovo dvostruko je pao i izvoz električne energije, a za trećinu željeza i čelika. Na prvi pogled, vijest da smo počeli više izvoziti nego uvoziti je ohrabrujuća, no u Hrvatskoj udruzi poslodavaca tvrde da je to posljedica snažnog pada domaće potrošnje i oporavka inozemnih tržišta.

- Povećanje izvoza i smanjivanje uvoza i nije neki fenomen u vrijeme krize i smanjene kupovne moći građana. Izvoz se povećava jer se sva naša izvozna tržišta, odnosno države s kojima trgujemo, polako oporavljaju od krize i sve više uvoze. Zbog toga se dio naših tvrtki koje posluju na tim tržištima oporavlja. S druge strane, domaće tvrtke koje posluju na domaćem tržištu ne stoje dobro jer je u Hrvatkoj kupovna moć još uvijek slaba. Jednostavno, potrošnja pada pa sukladno tome pada i potreba za uvozom - tvrdi Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.

Dubravko Miholić, zamjenik predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, poziva se na statističke podatke koji kažu da je najveći rast izvoza zabilježila “proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava”, dakle, brodova.

Pada uvoz strojeva

Rast bilježe i proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda za 9,5 posto ili na 318,6 milijuna eura, kemikalija i kemijskih proizvoda za 25,1 posto (na 270,2 milijuna eura), proizvodnja farmaceutskih proizvoda za 16,6 posto (na 147 milijuna eura), proizvodnja namještaja za 17,5 posto (na 113,4 milijuna eura), kože i srodnih proizvoda za 17,3 posto na (117,1 milijuna eura).

Na strani uvoza izrazitiji se pad, primjerice, bilježi kod uvoza strojeva i uređaja, za 23,8 posto, na 622,2 milijuna eura, a rast kod uvoza naftnih proizvoda za 45,7 posto, na 306,4 milijuna eura, na što su pak utjecale cijene sirove nafte.

- Iako je dinamika pada uvoza s vremenom sve slabija, ipak taj pad pokazuje slabi oporavak domaće potražnje, odnosno gospodarstva - pesimistični su u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Kupci štede i kupuju na sniženjima

Kriza je potrošače učinila štedljivijima, smanjila je osobnu potrošnu, pa trgovci smanjuju uvoz, uvoze jeftinije proizvode i uvoze ih manje. Prema podacima Centra za istraživanje tržišta GfK, koji je posljednjih mjeseci proveo niz istraživanja o ponašanju hrvatskih kupaca u krizi, sada se kupuje s popisima i na sniženjima. Hrvati sve više odlaze u diskonte i kupuju jeftinije robne marke trgovačkih lanaca.

U pet godina tako su robne marke udvostručile svoj udio u prodaji i lani dosegnule rekordnih 13,6 posto. Od novih navika potrošača najviše su profitirale drogerije i diskonti. Prema istraživanju GfK, diskonti su od veljače 2009. do 2010.

snizili prosječne cijene za tri posto, a količinski su zabilježili rast prodaje od čak 46 posto. Drogerije su najviše spustile cijene, i to za 11 posto, pa bilježe rast potrošnje za čak 63 posto. To je i logično, jer su imale najviše prostora za snižavanje marži.

Loša vijest za trgovce jest to da se zbog krize ponašanje potrošača zauvijek promijenilo, pa će i u boljim vremenima kupovati planski i štedjeti. Domaći stručnjaci od izbijanja krize upozoravaju da se gospodarstvo, ali i potrošači trajno mijenjaju. Drugim riječima, teško ćemo opet dosegnuti visoke stope rasta gospodarstva i osobne potrošnje kao prije krize.

Čak 17 posto deviza iz izvoza donijeli su gubitaški škverovi

Za razliku od lani kada je strmoglavo padao, izvoz hrvatske robe na inozemno tržište ove godine blago raste pa je u prvih šest mjeseci povećan 10,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno uvoz i dalje pada te je u istom razdoblju smanjen za 7,4 posto.

Posljedica toga je malo manji minus u robnoj razmjeni s inozemstvom, o čemu govori i pokrivenost uvoza izvozom koja se u prvih pola godine popela na 58,6 posto. Jesu li ti podaci ohrabrujući?

Kado se pogleda tko to gura hrvatski izvoz, nema baš mnogo razloga za zadovoljstvo. Najveći rast, čak 76 posto, bilježi izvoz “ostalih prijevoznih sredstava”, odnosno brodova. Tako je vrijednost prodanih brodova stranim naručiteljima u pola godine iznosila 5,5 milijardi kuna, a vrijednost ukupnog izvoza u tom je razdoblju na razini od 30,1 milijardu kuna. Iz toga proizlazi da brodogradnja čini čak 17 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Ta je industrija, očito, i dalje važan izvor deviza, ali novac koji zaradi, nažalost, nije ni izbliza dovoljan da bi pokrio njezine troškove. Dio koji joj nedostaje mora doplatiti hrvatski proračun.

Od ostalih industrijskih sektora, malo boljim rezultatima mogu se pohvaliti kemijska industrija koja bilježi rast od 23 posto, farmaceutika s povećanjem vrijednosti izvoza od 14,7 posto, proizovdnja motornih vozila s rastom od 22,8 posto te namještaja koji je veći za 15,6 posto.

Prema podacima Svjetske banke za travanj, od deset novih članica EU, najbrži rast imale su zemlje koje su lani najviše stradale - baltičke zemlje, Bugarska i Rumunjska - veći od 30 posto. Istodobno je izvoz Poljske, Češke i Mađarske rastao u rasponu od 15 do 20 posto. U Hrvatskoj, međutim, izvoz je u istome mjesecu povećan samo osam posto. To jasno govori da se domaća ponuda oporavlja mnogo sporije.

Izvoz ove godine ostaje jedina svijetla točka, ali nedovoljno svijetla da bi osigurao izlaz iz recesije. Prema procjeni Ekonomskog instituta, porast će 5,8 posto, dok će investicije istodobno pasti 11 posto, a potrošnja oko tri posto. Na kraju, BDP će, kako procjenjuju, pasti 1,7 posto. Većina drugih zemalja iz regije, izaći će iz recesije i imati pozitivne stope rasta, ponajprije zahvaljujući odvažnijem povratku na izvozno tržište, kojemu imaju ponuditi mnogo više od Hrvatske. ( Marina Klepo)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:01