DRAMATIČAN APEL EUROPSKE KOMISIJE HRVATSKOJ Ubrzajte ili gubite čak 35 posto sredstava iz fondova Europske unije!

Iza poruka koje su proteklih dana iz Europske komisije upućivali Hrvatskoj da ubrza korištenje EU fondova, pogotovo onih iz starog višegodišnjeg okvira 2007.-2013. kojima istječe rok za devet mjeseci, stoji ozbiljna zabrinutost u Bruxellesu da bi Hrvatska moga izgubiti značajna sredstva iz tih fondova.

To su Jutarnjem listu priznali izvori u EU. Europska unija se nikada nije htjela miješati u unutarpolitička prepucavanja u Hrvatskoj oko korištenja EU fondova.

Više nema izgovora

Bilo je čak slučajeva da su iz EU pokušavali pravdati zašto je korištenje tako slabo govoreći da smo nova članica, da nam treba vremena za uhodavanje i tako dalje. Ali sada se Hrvatska mora boriti s vremenom jer prijeti mogućnost da izgubi znatna sredstva.

U EU sada priznaju da apsorpcija fondova iz okvira 2007.-2013. iz kohezijske politike ostaje ograničena i gubitak je izgledan. Prema nekim procjenama Europske komisije, Hrvatska bi mogla izgubiti između 20 i 35 posto sredstava koje ima na raspolaganju ako se ne poduzmu veći dodatni napori. Hrvatska je iz tog razdoblja uspjela povući, računajući po isplatama, manje od 71 posto sredstava koja su joj su na raspolaganju, a može ih iskoristiti samo do kraja ove godine. U tu statistiku je uračunat i novac iz predujma bez kojeg bi apsorpcija bila samo 45 posto.

Za razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatskoj stoji na raspolaganju devet puta veći novac.

Veliki oslonac

Ukupno 10,7 milijardi eura, što je 3,3 posto godišnjeg BDP-a. Hrvatska ima najveći postotak udjela EU fondova u javnim investicijama s čak 74 posto i po tome je na vrhu ljestvice EU uz Portugal. Čak i smanjenje novca za neke programe u novom proračunu hrvatska Vlada misli nadoknaditi EU fondovima, ali ti se fondovi neće automatski uplaćivati. Dok Komisija upozorava da bi se mogao izgubiti određeni novac iz prijašnjeg okvira, u isto vrijeme šalje jasnu poruku da se značajno mora ubrzati i korištenje sredstava iz novog okvira koji je već ušao u treću godinu. Oko 1,4 milijarde eura iz EU fondova mogu se investirati svake godine. Ali za uspješno korištenje potrebno je imati spreman popis projekata. Oni se moraju implementirati bez odgađanja, bez nepotrebnih dugih procedura i administrativnih prepreka.

Porazne brojke

Hrvatska je iz novog višegodišnjeg financijskog okvira uspjela po isplatama do sada povući tek 317 milijuna eura od 10,6 milijardi, što je samo 2,9 posto, i to računajući predujam. Kada se ne bi računao predujam, isplata bi bila na razini od samo 54 milijuna ili 0,5 posto. Najveća je iskorištenost iz novog okvira fondova za ruralni razvitak iz kojih je Hrvatskoj do sada isplaćeno 94,8 milijuna eura ili bez predujma 54,33 milijuna. Zapravo bi za sve ostale fondove bez predujma isplata bila 0 posto. Taj predujam, primjerice, za programe zapošljavanja mladih iznosi 661 tisuću eura od preko 66 milijuna koliko je na raspolaganju. Da bi se suočila s izazovom, nova hrvatska Vlada mora osigurati da se na vrijeme implementiraju programi usvojeni 2014. godine. Važnu ulogu u tome može imati radna grupa za bolju implementaciju (Task Force for Better Implementation).

Glavne prepreke u Hrvatskoj za korištenje fondova su, smatraju europski izvori, kompleksan sustav upravljanja, kontrole i procedure, birokratske prepreke, ograničen broj projekata spremnih za implementaciju, nedovršene strukturne reforme, pogotovo u sektoru upravljanja otpadom i vodama, zemljišne knjige itd.

Ključni ljudi

Hrvatsku se ohrabruje da pojednostavi sustav upravljanja i kontrole, zaposli dodatno osoblje i iskoristi tehničku pomoć i od Europske komisije i od država članica koje su iskusnije i uspješnije. Kao pozitivan primjer u Komisiji spominju pomoć koju stručnjaci slovenske Vlade za javne nabave pružaju Ministarstvu prometa.

EU smatra kako je ključno da na političkoj razini postoji odlučnost, ali i dobra međuministarska koordinacija. Zato smatruju da će glavnu ulogu imati ministar EU fondova Tomislav Tolušić, ali i Komisiji otprije poznati koordinator (CIO) kojeg je imenovao premijer Orešković, Jakša Puljiz.