CIJELI GRAD NA ULICI

Dubrovčani proslavili 1048. Festu svetog Vlahe

 
 Tonci Plazibat / CROPIX

Svečanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u ponedjeljak obilježili 1048. Festu svetog Vlahe, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.

Misno slavlje pred katedralom, na kojem su bili i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković, predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, koji je u propovijedi istaknuo kako je sveti Vlaho svoj grad uvijek štitio bolje od njegovih zidina te je za Dubrovnik više od zaštitnika - 'na neki način identitet ovoga grada'.

Kamo sreće da i danas možemo ustvrditi da nema kršćana među kradljivcima, razbojnicima, korumpiranima

"Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima grada i jamči sigurnost njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada", poručio je biskup Križić.

Sveti Vlaho, rekao je Križić, bio je biskup i mučenik koji je svojim životom, a posebno mučeništvom zbog Isusa, ostavio snažan dojam na kršćane svoga vremena, te se njegovo štovanje brzo širilo po cijeloj Crkvi.

"Mučenici su bili velika snaga Crkve u njezinim početcima kada je proživljavala najteže kušnje i stradanja, i kada je mogla preživjeti samo snagom mučeništva. Dok Crkva bude imala mučenika - vrata je paklena neće nadvladati", istaknuo je gospićko-senjski biskup.

Dodao je kako je u svojim prvim stoljećima kršćanski moral je bio iznimno strog.

"Kamo sreće da i danas možemo ustvrditi nešto takvoga - da nema kršćana među kradljivcima, među razbojnicima, među korumpiranima. U prvoj Crkvi nemoralnog kršćanina zajednica vjernika nije više priznavala kršćaninom", rekao je Križić.

Živjeti ljubav, dobrotu, služenje

Patnja uvijek nudi dvije mogućnosti, izjavio je Križić, mogućnost da osobu oplemeni, da joj srce učini nježnijim i osjećajnijim, ali jednako tako patnja može osobu duhovno deformirati, isprazniti i osiromašiti.

"Znati nositi svoje životne kušnje, a ne izgubiti finoću i vedrinu: to je ono što oplemenjuje i posvećuje. To spada u mučeništvo ljubavi. Sigurno je jedno: čovjek koji izgubi sposobnost da trpi, izgubio je sposobnost da se promijeni i postane bolji. Stoga uzeti svoj križ ne znači drugo nego živjeti ljubav, dobrotu, služenje. To je bio i križ Isusova života. Nije ga nosio s mržnjom i proklinjanjem, nego s ljubavlju prikazivao Bogu za ljude. Ljubav je sposobna svaki križ pretvoriti u blagoslov", zaključio je gospićko-senjski biskup.

Na misi su, uz biskupa domaćina mons. Matu Uzinića, koncelebrirali mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor, mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Rrok Gjonelleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj kotorski, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru te provincijali i provincijalke nekih redovničkih zajednica, izaslanici drugih crkvenih poglavara, predstavnici drugih religijskih zajednica, kao i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. kardinala Stepinca.

U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli kapetan Ivica Đurđević Tomaš i obrtnik Ivica Vrlić.

Festi su, između ostalih, nazočili predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministri i državni tajnici, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov, zastupnici u Hrvatskom saboru, županijski gradonačelnici i načelnici, gradonačelnici gradova prijatelja Dubrovnika, predstavnici diplomatskog zbora, pravosuđa, vojske i policije, članovi povijesnih postrojbi i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojni drugi hodočasnici.

Festa je otvorena u nedjelju popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 9. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlahe te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlahe uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:42