Ekskluzivno: Hrvatska dobiva 26 milijardi kuna od EU

ZAGREB - Hrvatska bi iz blagajne Europske Unije u prve dvije godine članstva mogla dobiti više od tri i pol milijarde eura. Pokazuje to prijedlog Financijskog paketa za Hrvatsku, kojeg je ovih dana izradila Europska komisija i koji se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista.

Samo iz Kohezijskog i strukturnih fondova, kojima Unija pomaže razvoj svojih slabije razvijenih članica, Hrvatska bi u prve dvije godine članstva mogla dobiti gotovo 2,4 milijarde eura. Velik dio tog novca namijenjen je poticanju zapošljavanja, kao i dostizanju višeg stupnja gospodarskog razvoja.

Veći dotok novca

Hrvatska se po stupnju razvoja, kako pokazuju podaci Eurostata, prošle godine nalazila na oko 63 posto prosjeka EU. Većim dotokom novca iz EU-slavine trebao bi se, kao što je to bio slučaj i s drugim novim članicama, znanto ubrzati razvoj hrvatskoga gospodarstva i životnog standarda, te njegovo usklađivanje s onim u EU. Iskustva susjedne Slovenije, u kojoj je BDP po stanovniku lani dosegao 90 posto Unijina prosjeka pokazuju da je to, uz potporu Bruxellesa, ostvarivo.

Osim za ubrzanje gospodoarskog razvoja, novac iz Unijne blagajne namijenjen je i poticanju poljoprivrednika. Zajedno s ribarstvom i ostalim stavkama vezanima uz zaštitu okoliša, Hrvatska bi za te svrhe u prve dvije godine članstva mogla dobiti nešto manje od 700 milijuna eura. Kod poljoprivrede je pritom i na Hrvatsku primijenjen model koji su iskusile i zemlje koje su Uniji pristupile 2004. i 2007., a prema kojem će potpore poljoprivrednicima u prvoj godini iznositi samo četvrtinu iznosa potpora u “starim” članicama, da bi se tijekom razdoblja od 10 godina izjednačile. Kako će Hrvatska biti i jedina članica EU koja je na svom teritoriju imala rat, Bruxelles je dio novca iz svoje financijske slavine namijenio i za razminiranje.

Od članstva u EU trebali bi profitirati i hrvatski ribari, koji trenutno, zbog arbitraže oko granice sa Slovenijom, spadaju u kategoriju najvećih euroskeptika. Za njih Bruxelles na stavkama zajedničke Unijine ribarske politike namjerava izdvojiti nešto manjeod 43 milijuna eura tijekom prve dvije godine članstva.

Kao dio jedinstvenog EU-tržišta s preko pola milijarde potencijalnih potrošača, Hrvatska će koju godinu nakon ulaska u EU pristupiti i schengenskom prostoru.

Za pripremu Schengena na istočnim hrvatskim granicama Bruxelles je Zagrebu u prve dvije godine članstva namijenio 120 milijuna eura. Pozamašna sredstva Hrvatska će dobiti i za sprječavanje neželjenih migracija iz zemalja koje nisu članice EU.

Uskoro i pregovori

Prijedlog financiranja Hrvatske moraju odobriti države-članice, a o njemu će trebati pregovarati i sa Zagrebom, što se, kažu nam u pregovaračkim krugovima, očekuje na proljeće sljedeće godine.

- Vjerojatno će nam EU na raspolaganje staviti navedene iznose. No, dio novca Hrvatska će morati uplaćivati u EU-blagajnu, a nitko u ovom trentuku ne može reći ni koliko ćemo biti u stanju stvarno povući dodijeljenih nam sredstava - otkriva nam član hrvatskoga pregovaračkoga tima s EU.