EKSKLUZIVNO: HRVATSKI MASONI OPET SU JAKI, IMAJU 13 LOŽA! 'Uvijek su na najvišim državnim i crkvenim dužnostima'

ZAGREB - Branko Sömen zamislio je svoje djelo o hrvatskim slobodnim zidarima kao trilogiju, megaopus na kojemu je radio dva desetljeća. Publicist, scenarist, novinar i pisac Branko Sömen (78) objavio je prvu knjigu te trilogije, "Mudrost", 2012.godine i govori o počecima slobodnog zidarstva u Europi i kod nas sve do Drugoga svjetskog rata. Druga knjiga, upravo objavljena "Snaga", govori o slobodnom zidarstvu u vrijeme NDH i poslije Drugog svjetskog rata, sve do današnjih dana.

U njoj su objavljena imena najpoznatijih slobodnih zidara, znanstvenika, umjetnika i posebno političara. Treća knjiga "Ljepota", koja će izaći sljedeće godine, donosi popis svih mrtvih hrvatskih slobodnih zidara, njih ukupno 1870. To su slobodni zidari koji su radili u domaćim ili u inozemnim ložama, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi. Među njima su brojni hrvatski umjetnici, slikari i kipari, od Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Marina Tartaglije, Bele Čikoša Sesije, zatim pjesnici Vladimir Vidrić i Gustav Krklec, pisci Ivo Andrić, Vladan Desnica, Đuro Vilović. Knjiga će predstaviti i 44 hrvatska svećenika, koji su bili u vrijeme prosvjetiteljstva članovi varaždinskih, zagrebačkih i drugih loža.

Kakva je bila sudbina masona u Hrvatskoj u doba Kraljevine Jugoslavije, kad su imali svoju ložu, i što se njima događalo u NDH?

- Između dva rata djelovalo je u Hrvatskoj devet loža. Radile su u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu i u Karlovcu. U njima je radilo oko petsto slobodnih zidara. Prva loža "Ivan grof Drašković" bila je utemeljena 1919. godine, a zadnja, loža "Bratstvo" 1940. godine u Zagrebu. Radile su pod vodstvom Velike lože Jugoslavije. Godine 1912. sagradili su svoj elegantni hram u ulici Mošinskoga 22 - danas Nazorova 24. Prostori su bili opremljeni slikama i skulpturama domaćih slikara. Hram i prostori su bili za vrijeme NDH devastirani, među drugim stvarima nestao je i kip Ivana Krstitelja, rad Rudolfa Valdeca. Danas je hram preuređen u stanove, na ulazu u hodnik su ostale crno-bijele pločice, kao uspomena na bratska druženja u crno-bijelom svijetu.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA