KRIZA

Energetski stručnjak Dekanić: ‘Ma, kakva solidarnost! Ove uštede koje nalaže EU, pa na tome je propao socijalizam!‘

Potrošnja se može smanjiti, kako navodi, ako se promijeni način grijanja za zimu, ali za to treba puno investirati

Prof. dr. Igor Dekanić

 Bruno Konjevic/Cropix

Stručnjak za energetiku Igor Dekanić govorio je za N1 Studio uživo o mjerama štednje energije.

Ova geopolitička kriza sad se pretvorila u pravu energetsku krizu, smatra. Počela je dobivati, navodi, dimenzije krize iz 70-ih godina koja je kulminirala na nafti, a ova sadašanja je kulminirala na plinu.

“Svi sad na neki način traže stalni mehanizam. Vlada će valjda i dalje nastaviti pomagati građanima i poduzetnicima”.

Još jedino preostaje, ako dođe do rasta cijena nafte, smanjenje PDV-a, tvrdi.

“Svi društveni sustavi poput sigurnosti, obrane, zdravstva i obrazovanja financiraju se iz fiskalnog prihoda i tu je država najviše ograničena, smanjenjem jedne strane smanjuje i drugu”, objašnjava.

Europska unija je raspisala pet paketa sankcija, no, kako kaže, nije bila spremna na činjenicu da postoji mogućnost da se odrekne trećine isporuke važne energije poput plina, i to zimi.

“Mehanizam funkcioniranja EU je rađen i konstruiran za demokratsko funkcioniranje nadnacionalnog, multinacionalnog političkog mehanizma. Ove neke mjere štednje koje zazivaju ovih dana i tjedana, poput zajedničke vožnje u automobilima, razlog su zašto je socijalizam propao. Naravno, malo karikiram, ali ljudi su odabrali individualizam i konkurentnost, umjesto solidarnosti. EU je obznanila da je cijeli mehanizam za sprječavanje poremećaja koncentriran na sprječavanje skokova cijena. No, jutros je već na EU burzama cijena plina skočila sa 150 na 200 eura po MWh, što je jednako kao i pet dana poslije napada na Ukrajinu. Tržišta ne vjeruju političkim deklaracijama. Burze koliko god bile nepravedne, tu su neumoljive. Svijet se kao i prije trideset godina, između solidarnosti i burze, odlučio za burze”, smatra Dekanić.

“Lako bi bila dostižna štednja od pet do sedam posto”

Smatra da je štednja od 15 posto vrlo problematična. “To se može postići uz velike žrtve građana i poduzetnika te smanjenje proizvodnje. Lako bi bila dostižna štednja od pet do sedam posto”, govori.

Ako Hrvatska uspije napuniti skladište plina do jeseni 90 posto na neki način ćemo, dodaje, biti u dobroj poziciji. Pretpostavlja da će ušteda od 15 posto u Hrvatskoj, što se tiče široke distribucijske potrošnje, biti dosta teška.

“Teško će se to do kraja kontrolirati. Ako država intervenira u uvoz plina i punjenje skladišta i ako se državnom intervencijom skupi dovoljno ugovora iz LNG-a, tada će imati dovoljno količine plina, ali pitanje je po kojim cijenama”, smatra stručnjak za energetiku Igor Dekanić.

Demografija ne ide na ruku investicijama

Potrošnja se može smanjiti, kako navodi, ako se promijeni način grijanja za zimu, ali za to treba puno investirati. Dodaje i da je u energetskom sektoru teško raditi pod pritiskom, već se sve radi planski.

“Što se tiče dobrovoljnog pristanka na smanjenje potrošnje energije, to je izvedivo, no ne ovako naglo. Možete smanjiti način na koji grijete kuću, ali za to trebate investirati novac. Ako planirate smanjiti potrošnju goriva, trebate kupiti novi auto, a i za to vam treba novca i plan. Kada se dogodila naftna kriza 1973., ta dobrovoljna tranzicija je provedena u deset godina, i u tom periodu su se počeli proizvoditi i prodavati manji automobili, koji manje troše. Ne treba zaboraviti ni kako je Hrvatska energetsku strategiju donijela u veljači 2020. kada su planirana dva scenarija; ubrzana tranzicija i umjerena tranzicija. Ubrzana zahtjeva do 2050. godine 60 milijardi eura novih ulaganja ili 2 milijarde godišnje. Za umjerenu tranziciju trebalo bi do 2050 uložiti 50 milijardi ili 1,6 milijardi godišnje. Hrvatska nije ništa od toga investirala. Nadalje, stanovništvo Hrvatske, ali i EU postaje sve starije, a starije stanovništvo nije baš spremno na ovakve investicije“, zaključio je Igor Dekanić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:30