EUROPSKA KOMISIJA NEĆE POKRENUTI KOREKTIVNE MJERE PROTIV RH Odlučili pokloniti povjerenje premijeru Oreškoviću i njegovoj Vladi

ZAGREB - Hrvatska je zasada izbjegla aktiviranje korektivnih mjera od strane Europske komisije iako je Komisija dala ocjenu da u Hrvatskoj I dalje postoje pretjerane makro ekonomske neravnoteže I da je Hrvatska, uz Portugal, zapravo u najtežoj situaciji od svih država.

Komisija je u ovogodišnjim odlukama procijenila da je od 18 država članica koliko je dubinski analizirala kod njih 6 ne postoje makro ekonomske neravnoteže, sedam ima neravnoteže a njih pet, uključujući I Hrvatsku, se suočava sa prekomjernim neravnotežama. Hrvatska, uz Portugal, zapravo je u najtežem stanju io za ove dvije države Komisija će ponovno razmotriti stanje u Svibnju pri čemu će imati u obzir razinu ambicija iz Nacionalnog programa reformi kojeg će Hrvatska morati do travnja predate Europskoj komisiji. Osim Hrvatske I Portugala prekomjerne neravnoteže imaju I Bugarska, Francuska I Italija ali je Komisija samo za Hrvatsku I Portugal najavila da će ponovno razmotriti odluku u svibnju. To u praksi znači da prijetnje o aktivizaciji korektivnih mjera prema Hrvatskoj nisu u potpunosti otklonjene te da će sve ovisiti o koracima koje će poduzeti nova vlada.

To je jasno i Hrvatskom premijeru Tihomiru Oreškoviću i Ministru financija Zdravku Mariću. Orešković je u Bruxellesu za vrijeme sastanka Europskog vijeća rekao kako su on, uz pomoć koordinatora Puljiza i Ministra financija Marića radili na pismu kojeg su poslali Europskoj komisiji nakon razgovora koje je on imao sa potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom.

Komisija je zaključila da se Hrvatska suočava sa prekomjernim makro ekonomskim neravnotežama te da su nedostaci identificirani u previsokom javnom I privatnom dugu u vrijeme visoke nezaposlenosti. Komisija smatra da je oporavak skroman te da treba hitno popraviti upravljanje javnim poduzećima. Komisija smatra da Hrvatska ima slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.

Komisija je prije dva tjedna objavila izvještaj o Hrvatskoj i drugim državama ali je odluku odgodila te usvojila danas. U izvještaju su upozorili da je Hrvatska i zbog izbornog procesa usporila provedbu mjere i one su provedene ograničeno a samo oko pred stečajnog i stečajnog okvira Komisija vidi značajniji napredak dok kod ostalih mjera on je samo ograničen. Hrvatska je od 6 mjera koje je preporučila Komisija uspješno provela samo jednu.

Komisija je navela da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Dug opće države više se nego udvostručio tijekom razdoblja recesije od 2008. do 2014., povećavši se sa 38,9 % BDP-a na 85,1 % BDP-a Na posvećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.

Hrvatska je u sličnoj situaciji bila u isto vrijeme prošle godine. Tada je Komisija dala rok do svibnja da Hrvatska usvoji mjere kako bi izbjegla aktiviranje postupka prekomjernih neravnoteža. Tadašnja vlada je te mjere predstavila u roku I time je uspjela izbjeći korektivne mjere. No očito je ih današnjeg izvještaja da je bilo zastoja u provedbi pa se ponovno nalazimo pod prijetnjom aktiviranja mjera. Čini se da smo i ovo godine i sličnoj situaciji te da će u sljedeća dva mjeseca vlada morati ozbiljno raditi kako bi uvjerila Europsko komisiju da nije potrebno aktivirati korektivne mjere. Hrvatska će pri tome biti pod svojevrsnim nadzorom i imati punu suradnju Europske komisije.