Evo koji trgovački lanci u Hrvatskoj obrću najviše novca: Troši se dva i pol puta više nego 2004.

U djelatnosti trgovine u 2020. godini poslovalo je 28.615 poduzetnika, koji su zapošljavali 192.367 radnika, a ostvarili su prihode veće od 260 milijardi kuna, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina) o poslovanju poduzetnika u trgovini na veliko i malo u razdoblju 2004.-2009.-2014.-2020.

Prema podacima Fine, u 2020. je u djelatnosti trgovine na veliko i malo poslovalo 28.615 poduzetnika. Usporedbe radi, u 2004. ih je bilo 27.044, u 2009. godini 27.262, a u spomenutom razdoblju najmanje ih je bilo 2014. godine, 26.260.

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazala je da je u odnosu na 2004., broj zaposlenih u 2020. bio veći za 9.540 ili 5,2 posto i iznosio je 192.367 radnika. Najveći broj zaposlenih kod poduzetnika u trgovini bio je 2009. godine, njih198.988, a najmanji 2014. godine, njih 178.645.

Najveći ukupni prihodi u trgovini na veliko i malo ostvareni su 2020., u iznosu od 260,2 milijarde kuna, što je 82,6 milijardi kuna više u odnosu na 2004. godinu.

Najveće ukupne prihode u 2020. ostvario je Konzum plus, u iznosu od 10 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska sa 6,1 milijarda kuna, Spar Hrvatska s pet milijardi kuna i Plodine sa 4,5 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Najveća dobit razdoblja, kako navode iz Fine, također je ostvarena u 2020., u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što je 2,5 puta više u odnosu na 2004. godinu. Najveći dobitaš lani je bio Lidl Hrvatska, s ostvarenom dobiti od 274,8 milijuna kuna.

Gubitak razdoblja bio je najveći 2009. godine i iznosio je 4,3 milijarde kuna, što je 60,9 posto više u odnosu na 2020. kada je iznosio 2,6 milijardi kuna.

Tako je konsolidirani neto rezultat trgovine lani iznosio 7,5 milijardi kuna dobiti, znatno više nego proteklih godina. Naime, u 2004. trgovina je poslovala s konsolidiranom dobiti od 1,86 milijardi kuna, u 2009. od 1,44 milijarde, a u 2014. od 2,3 milijarde kuna dobiti.

Najveće investicije u novu dugotrajnu imovinu ostvarene su 2004., u iznosu od 8,9 milijardi kuna, dok su u 2020. iznosile 2,4 milijarde kuna, što je za 72,9 posto manje nego 2004. godine.

Odnos izvoza i uvoza u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazuje negativne rezultate, odnosno veći uvoz kroz promatrani presjek razdoblja, pokazuju podaci Fine. Tako su poduzetnici u trgovini na veliko i na malo najveći trgovinski deficit iskazali 2020., u iznosu od 37,4 milijarde kuna. To je znatno više nego u 2014., kada je saldo bio negativan 25,6 milijardi kuna, a veći je bio i u odnosu na 2009., kada je iznosio 36,7 milijardi kuna i u odnosu na 2004. godinu, kada je bio negativan 36,3 milijarde kuna.

Najveći uvoznik u prošloj je godini bio Lidl Hrvatska, s ostvarenim uvozom od 2,3 milijarde kuna, a slijedi Medika sa 2,1 milijardom kuna.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo u 2020. je iznosila 5.816 kuna i bila je za 2.660 kuna ili 84,3 posto veća u odnosu na plaću u 2004. godini, kada je iznosila 3.157 kuna. Plaća u trgovini bila je i za 2,6 posto manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću poduzetnika Hrvatske, koja je lani iznosila 5.971 kunu.