RAZILAŽENJE U STAVOVIMA

Evo zašto su sindikati u obrazovanju nesložni: ‘Nećemo sudjelovati u smišljenom igrokazu za skupljanje poena‘

Sindikatu Preporod i Sindikatu znanosti pridružio se prvi put od 2019. nastavnički sindikat, pa će na Markovu trgu staviti pred Vladu tri zahtjeva

Prosvjed ucitelja ispred Ministarstva obrazovanja

 Goran Mehkek/Cropix

Nezadovoljni idejom primjene (od 1. siječnja) uredbe o ocjenjivanju u sustavu obrazovanja i znanosti, sporom i neizvjesnom promjenom koeficijenata (za učitelje, nastavnike i asistente traže novi koeficijent, 2,17), kao i ponudom rasta osnovice za zaposlene od 2 posto (oni zahtijevaju 10), Sindikat Preporod i Sindikat znanosti organizirat će 14. prosinca prosvjed na Markovu trgu. Za razliku od prijašnjih akcija, u koje su ulazili sami, uz potporu nastavničkih grupa, dva će združena sindikata ovaj put dobiti podršku jakog nastavničkog sindikata, ali i dalje ne onog najvećeg, Sindikata učitelja.

Ovo je prvi put od 2019. (od štrajka u školama) da se Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama ne priklanja Sindikatu učitelja, nego Preporodu i Sindikatu znanosti, što je posljedica nedavne promjene vodstva (a i smjera) nastavničkog sindikata.

Odškrinuta vrata

- Da, bit ćemo gore, pozvat ćemo svoje članstvo na Markov trg. To ne znači nikakav novi savez i novu vertikalu sindikata. Najavili smo da ćemo sa svima razgovarati, odškrinuli smo vrata suradnji i vidjet ćemo kako će ići - potvrdio nam je Zrinko Turalija, predsjednik nastavničkog sindikata, nakon što su Željko Stipić iz Preporoda i Matija Kroflin iz Sindikata znanosti najavili da će se prosvjedu ‘vjerojatno pridružiti i sindikat nastavnika‘.

Kako je poručio Kroflin, da bi se stvari promijenile, ključno je vršiti pritisak i ukazivati na nezadovoljstvo jer bez pritiska Vlada neće činiti ništa. Prema mišljenju organizatora prosvjeda, sustav ocjenjivanja u obrazovanju i znanosti neprovediv je i štetan, a zbog odredbe o otkazu dva su sindikata uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti. S druge strane, tvrde, koeficijenti dodijeljeni zaposlenicima loše su uređeni i nepravedni su. Zbog količine nezadovoljnih radnika, uvjereni su da će prosvjed na Markovu trgu biti ‘nešto veliko‘, pri čemu predsjednik Preporoda izjavljuje kako to zna po tomu što je najčešće pitanje zaposlenika u školstvu - ‘Kad će autobusi?‘.

- Imamo desetke škola iz kojih će na Markov trg doći svi radnici. Očekujemo doista velik prosvjed, Vlada će tako moći vidjeti razmjere nezadovoljstva - rekao je Stipić. Taj je sindikat, dodao je, spreman i na štrajk, o čemu su još početkom listopada proveli izjašnjavanje članstva.

Protiv ocjena

- Dobili smo daleko više od natpolovičnog broja ljudi za štrajk u bilo kojem formatu. Spremni smo i na štrajk, u njemu ćemo sigurno sudjelovati - rekao je Stipić. Osnovni uzrok nezadovoljstva leži u Zakonu o plaćama koji je, prema riječima sindikalaca, donio veliku štetu, a iz kojega su proistekla i ostala rješenja, poput uredbe o ocjenjivanju djelatnika.

- Tom ćemo uredbom dobiti podjelu među radnicima jer će jedni sjediti u povjerenstvima za ocjenjivanje, a drugi će biti ocjenjivani. Tu će biti sukoba, a sve skupa dovest će do sluganstva i poltronstva - rekao je Stipić i dodao da je Zakon u funkciji zastrašivanja zbog odredbe o otkazu. Nezadovoljni su i rješenjem prema kojem samo 5 posto zaposlenika može dobiti ocjenu ‘odličan‘.

- Kako ćete uspoređivati različita radna mjesta, primjerice pedagoga i nastavnika matematike - pitaju.

- Kada je riječ o koeficijentima, naš je bunt izazvan i time što Vijeće za plaće nije pristupilo svojem poslu žurno, nego si daje rokove od kojih dva mjeseca. Ako misle toliko odugovlačiti, onda nisu bili niti potrebni. Poruka s Markova trga bit će - odmah se suočite sa zahtjevima prosvjednika, riješite naše probleme što prije, jer ako to ne napravite, moglo bi biti gore - poručili su sindikalisti.

Jeftini bodovi

Predsjednicu Sindikata učitelja (ujedno šefica Matice sindikata) Sanju Šprem upitali smo iz kojih razloga ne želi podržati akciju na Markovu trgu. U detaljnom odgovoru navodi da prvo treba razlučiti motive i ciljeve prosvjeda jer, ako su teme ocjenjivanje i koeficijenti, tada ne vidi gdje je u ovome trenutku ‘okidač‘ za prosvjed: niti se Vijeće za plaće negativno očitovalo o zahtjevima dvaju sindikata, pa da imaju razlog za nezadovoljstvo, niti je dobiveno rješenje Ustavnog suda o uredbi o ocjenjivanju, što bi bili stvarni razlozi za organizaciju prosvjeda, smatra Šprem i dodaje kako prosvjed može imati stvarne ciljeve, na dobrobit članova i zaposlenika, a i one druge, sekundarne i skrivene, a to je jeftino skupljanje poena, u čemu će sindikati sigurno uspjeti.

- Što se tiče primarnih ciljeva, a to su ocjenjivanje i koeficijenti, ne vjerujem da će populističko smišljeni igrokazi doista rezultirati time da Vlada poništi uredbu o ocjenjivanju, za koju je povukla 836 milijuna eura europskih sredstava. Niti će pritiskom na sud dobiti ubrzano rješenje - komentira Sanja Šprem.

Šprem: Učitelji, medicinske sestre, liječnici i socijala u pripremi je za štrajk

Svoju tezu kako je prosvjed populističko smišljeni igrokaz, Sanja Šprem iz Sindikata učitelja objašnjava na ovaj način: - Zahtjevom za ocjenu ustavnosti koji su podnijeli Sindikat znanosti i Preporod nije obuhvaćeno sve što zaposlenike doista muči, već je fokus stavljen na otkaz. Što se tiče otkaza, on je upravo očitovanjima Matice sindikata uklonjen iz uredbe o ocjenjivanju. Naime, u novoj uredbi o ocjenjivanju više nema otkaza, nego postoji upozorenje na dobivanje negativne ocjene. Isto tako, kada već govorimo činjenično, otkaz se može dobiti sukladno Zakonu o radu i sada, no na stranici 15. zahtjeva za ocjenu ustavnosti ta dva sindikata umjesto otkaza predlažu institut penalizacije zaposlenika. Jasno je da je puno teže dobiti otkaz, posebice sada, jer u uredbi ta opcija nije propisana, a puno je lakše poslodavcima penalizirati zaposlenika kroz plaću. Takve negativne posljedice ocjenjivanja postoje i nekim drugim europskim država, kaže navodeći primjer Mađarske gdje je praksa pokazala poslodavčevu lakoću penalizacije koja ne slijedi samo za negativnu ocjenu nego i za ocjenu 2 i 3. Stoga je, tvrdi Šprem, puno lakše i štetnije po radnika imati zamjenski institut za otkaz kakav predlažu dva sindikata. Zato SHU neće sudjelovati u igrokazima, kojima se ne mogu ostvariti stvarni sindikalni ciljevi.

Nadalje, Šprem tvrdi kako su sindikati bili pozvani na očitovanje o uredbi o ocjenjivanju, a Preporod to nije učinio u predviđenom roku. – Stoga, kako to da sada prosvjeduju protiv te uredbe? Također, u zakonski propisanom roku sindikat Preporod nije tražio nit jedan koeficijent. Sada mu je predugo vremena dva mjeseca za očitovanje Vijeća ali mu nije bilo predugo 11 mjeseci da napokon precizira svoje zahtjeve, komentira Šprem. Navodi kako su u fokusu sindikata javnih službi sada pregovori za osnovicu plaće, gdje kreću s pritiscima na Vladu. Prema zajedničkom dogovoru, sedam od 11 sindikata javnih službi provodi izjašnjavanje članova o štrajku.

- Izuzetno je bitno da je inicijativu SHU podržalo ostalih šest reprezentativnih sindikata javnih službi koji su se na ovaj način odlučili na pritisak prema Vladi. Do legitimnog štrajka može doći zbog spora u pregovorima i tako dugo dok pregovori za osnovicu i materijalna prava traju, moguća je najava štrajka, proces mirenja i sam štrajk, tumači Šprem.

Pripremu za štrajk tako, uz SHU, provode: Strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne služe, Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvenom osiguranju, Sindikat djelatnika u kulturi i Hrvatski liječnički sindikat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 14:46