FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ REKTORA BJELIŠA 'Na ugovore o djelu i honorare potrošili smo 8,3 milijuna'

Mi nismo institucija o kojoj se šokantni specijal može napraviti u pola dana - izjavio je jučer rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.

Nezadovoljan “krajnje iskrivljenim, tendencioznim i nekorektnim tekstovima u Jutarnjem listu”, tjedan dana nakon objave posljednjeg teksta o rastrošnosti njegova Rektorata odlučio je javno objaviti financijsko izvješće Sveučilišta.

U izvješću, čije se sumarne brojke poklapaju s onima objavljenim u Jutarnjem, pojašnjavaju da se od ukupno navedenih 15,8 milijuna kuna, koliko je u prošloj godini potrošeno na intelektualne usluge, oko 11 milijuna odnosi na trošak Sveučilišta, a 4,8 milijuna na trošak Hrvatskih studija (to je jedina sastavnica bez pravne osobnosti kakvu uživaju ostali fakulteti, pa ima status podružnice Sveučilišta).

Intelektualne usluge

Analitički podaci Rektorata daju i specifikaciju intelektualnih usluga u čijih 11 milijuna kuna ulaze ugovori (student-servis) u iznosu oko milijun kuna, odvjetničke usluge od 131.875 kuna te troškovi za europske projekte poput IPA, FP7, “Leonardo da Vinci” i druge na koje je Sveučilište potrošilo 1,4 milijuna kuna.

Najveći izdatak u intelektualnim troškovima predstavljaju, međutim, autorski ugovori i ugovori o djelu u visini od 8,384.452 kune.

U Rektoratu su pojasnili o kojim je poslovima riječ. Tako je, primjerice, u prošloj godini recenzentima sveučilišnih udžbenika i studijskih programa isplaćeno oko 400 tisuća kuna, a na autorske ugovore i ugovore o djelu vezane uz poslijediplomske studije utrošeno je 926 tisuća.

Osobama koje su radile na europskim projektima kroz ugovore je plaćeno oko 1,4 milijuna kuna, dok su članovi sveučilišnih povjerenstava i odbora primili 461 tisuću. Ugovori čiji je naručitelj sveučilišni Ured za sport teški su pak 348 tisuća, a oni vezani uz Kampus Borongaj - 888 tisuća kuna.

Kroz ugovore o djelu i autorske ugovore profesorima emeritusima isplaćeno je gotovo 3,7 milijuna kuna.

U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu zaposlene su 32 administrativne osobe, objavilo je Sveučilište. U detaljnoj analizi navodi se dodatni 121 zaposlenik, čiji je rad uglavnom vezan uz poslove potpore fakultetima i akademijama.

Pritom nije riječ, tvrde na Sveučilištu, o administrativnom osoblju, nego zaposlenim znanstvenicima, među ostalim njih 17 u Centru za istraživnje i prijenos znanja u biotehnologiji ili pak 36 u Središnjem sveučilišnom uredu za znanost i tehnologiju.

Plaće iz proračuna

Ukupno gledano, Sveučilište zapošljava 153 ljudi, odnosno 30 više nego što je naveo Jutarnji, vežući brojku uz administraciju. Plaće iz državnoga proračuna dobiva točno 110 osoba, a 43 su na teretu vlastitih sredstava Sveučilišta, što znači da se njihove plaće isplaćuju u glavnini iz projekata koje Sveučilište ostvaruje na tržištu.

Trend Rektorata je povećanje zaposlenih na teret vlastitih prihoda: dok ih je 2008. imao tek 11, sada plaće samostalno financira za 43 djelatnika.

Tako je u najbrojnijem, već spomenutom Središnjem uredu za znanost i tehnologiju 2008. na trošak državnoga proračuna bilo zaposleno tek petero ljudi, da bi ove godine imali šestero na državnom proračunu i još 30 istraživača koje plaćaju iz vlastitih prihoda.