Hrvatska će u svibnju poslati ratni brod Andrija Mohorovičić u misiju pomoći i spašavanja ilegalnih migranata koji se iz Afrike pokušavaju dokopati europskog kopna, potvrdio je jučer za Jutarnji list ministar obrane Ante Kotromanović.
- Brod je nedavno remontiran pa je u odličnom stanju, na njemu će biti i liječnički tim, a u misiji na Sredozemnome moru ostat će oko dva mjeseca - objasnio je Kotromanović.
Misija hrvatskog ratnog broda dogovorena je jučer nakon posjeta talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle Zagrebu. Kako je priopćio premijer Zoran Milanović, riječ je o inicijativi Vlade koja je usuglašena s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović.
Konkretna pomoć
- Ilegalna imigracija je zajednički europski problem koji iziskuje solidarnost i zajedničko rješavanje - navela je Grabar Kitarović u zajedničkoj izjavi s talijanskim predsjednikom koji je u službenom posjetu Hrvatskoj.
- Hrvatska će se uključiti i konkretnom pomoći Italiji, koja je prva na udaru ilegalnih imigranata, slanjem jednog broda u Mediteran u svibnju - najavila je predsjednica. Premijer Zoran Milanović potvrdio je slanje broda u Italiju prije izvanrednog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, sazvanog upravo zbog problema imigranata na Sredozemlju.
Split, 150212Brod Hrvatske ratne mornarice Andrija Mohorovicic napravljen je prije 40 godina u poljskom brodogradilistu Gdanjsk i jos uvijek dobro sluzi svrsi. Foto: Jakov Prkic / Cropix
Foto: Jakov Prkić / CROPIX
Počinje obračun
Hrvatska je zbog toga prva zemlja koja je ponudila Italiji takvu vrstu pomoći. Razgovori o pomoći članica Europske unije Italiji u borbi s imigrantima intenzivirala se posljednja dva dana, u što je bila uključena i Hrvatska. Kao mediteranska zemlja, Hrvatska je ponudila za pomoć jedan svoj brod, što je i prihvaćeno.
Formalnu odluku o slanju broda treba donijeti Vlada. O pomoći Italiji jučer se razgovaralo i u Bruxellesu na izvanrednom sastanku Europskog vijeća kojemu je prisustvovao i premijer Milanović.
- To je užasna kriza u kojoj treba pomoći ljudima i probati se obračunati s onima koji na tome zarađuju, a to je lakše reći nego napraviti. U međuvremenu možemo pomoći ljudima i Hrvatska će ponuditi svoju pomoć u obliku jednog broda Obalne straže. To mi se nekako čini kao humano i dobro za Hrvatsku, koja je kandidat za Schengen i mora sudjelovati u tom sustavu. Mediteranska smo država s tisuću i više kilometara obale, dakle imamo puno razloga zašto tu trebamo biti prisutni. To će nas nešto koštati, ali ovo je malo veća stvar - rekao je Milanović.
Demografski gubitak
Premijer je objasnio da se radi o brodu manjem od 80 metara, koji spada u veće ophodne brodove, nema veliku putnu brzinu, ali može primiti puno ljudi u slučaju nužde. On smatra da nesretni ljudi koji se upuštaju na takav put prema Europi nisu najsiromašniji u svojim zemljama jer mogu skupiti nekoliko tisuća dolara za takav put, ali da su to vjerojatno najtalentiraniji i najvredniji ljudi te da njihov odlazak predstavlja veliki demografski gubitak. Prema dostupnim informacijama iz Ratne mornarice, hrvatski vojni brod bi u vodama Mediterana bio dva mjeseca, a posadu bi činilo oko 40 časnika i mornara.
Veća solidarnost
Zasad nije poznato u kojem će dijelu Mediterana brod biti stacioniran. Naime, tek će se napraviti plan djelovanja i sve ovisi o tome koliko će brodova ponuditi i druge članice Europske unije. Procjenjuje se da bi trošak dvomjesečnog boravka broda u Mediteranu mogao biti veći od milijun eura. Brod Andrija Mohorovičić porinut je 1971. godine.
Iako je riječ o relativno starim brodovima, oni su u jako dobrom stanju i mogu isploviti u vode Mediterana i tamo obavljati tražene zadaće.
Predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk, jučer je rekao kako je iluzija očekivati da bi se na ovom summitu mogao riješiti problem, ali tražio je veću solidarnost među državama članicama.
- Za vlade će biti najteže pokazati pravu solidarnost. Morat će pokazati da su spremene žrtvovati nacionalne interese - rekao je predsjedavajući summita.
Imigrantska kriza na granicama Europske unije trajat će sve dok u Africi iz koje polazi većina bude vladao kaos, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Zoran Milanović nakon izvanrednog summita EU-a o ilegalnoj imigraciji koji je utrostručio proračun za spašavanje migranata.
Milanović na izvanrednom sastanku o ilegalnim imigrantima
Imigrantska kriza na granicama Europske unije trajat će sve dok u Africi iz koje polazi većina bude vladao kaos, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Zoran Milanović nakon izvanrednog summita EU-a o ilegalnoj imigraciji koji je utrostručio proračun za spašavanje migranata.
Čelnici zemalja članica EU-a odlučili su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu utrostručiti proračun za svoju operaciju nadzora i spašavanja na moru Triton nakon što se rekordan boj možda čak 900 utopio samo s jednog broda u nedjelju blizu obale Libije u pokušaju da dospije do Italije.
Dosadašnji proračun te operacije bio je tri milijuna eura, a sada će s devet milijuna imati isti proračun koji je imala slična talijanska operacija Mare Nostrum ugašena prošle godine.
"Europska unija će mobilizirati sve napore koji su joj na raspolaganju kako bi spriječila daljnje gubitke života na moru i posvetiti se korijenima situacije s kojom smo sučeni u suradnju sa zemljama podrijetla (migranata) i tranzitnim zemljama", kaže se u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na summitu.
Milanović je rekao da je summit trajao dulje od predviđenog jer se dosta vremena izgubilo u usklađivanju završne deklaracije.
"Po mome mišljenju bilo je jako puno pregovaranja i blokiranja oko izjave, što je nepotrebno, jer mislim da je prava verzija bila sasvim korektno napisana, obuhvaćala je sve, ali očito je nekim državama bitna svaka riječ, svaki zarez, tako da je to trajalo možda malo i previše", rekao je Milanović.
Milanović je istaknuo da je problem u tome što nisu sve države jednako izložene imigrantskom pritisku.
"Na najvećem su udaru južne države, nisu svi pod istim pritiskom, koji nije ni blizu ravnomjerno raspoređen. Kada govorimo općenito o politici azila, neke sjeverne države opet imaju jako puno imigranata. Hrvatska je tu u jednoj situaciji da je prošla kroz rat, da je sama bila dosta ranjena i da je osjetila kako to izgleda. U ovom trenutku ne vidimo da imamo nekog kapaciteta da se u to uključimo, kao što sam rekao, vlada će donijeti odluku o slanju broda i ako spasi jedan život, puno je napravila", rekao je Milanović.
Čelnici su se u zajedničkoj izjavi obvezali da će poduzeti "sustavne napore na identificiranju, zapljeni i uništavanju brodova prije nego što ih koriste krijumčari. (H)
Predsjednica Grabar Kitarović posjetila sajam vojne industrije ASDA
SPLIT - Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u četvrtak je u Spaladium areni posjetila međunarodni sajam vojne industrije ASDA, te je zajedno s načelnikom Oružanih snaga RH generalom Dragom Lovrićem i ministrom obrane Antom Kotromanovićem obišla štandove na kojima je izložena vojna oprema i naoružanje.
"Razvoj vojne tehnologije ne možemo gledati samo po sebi, već i kroz činjenicu da se razvojem vojne tehnologije svakako utječe i na prostor inovacije i u civilnom sektoru, te da se često i kroz razvoj vojnih tehnologija postiže napredak u polju medicine i drugim znanostima koje su bitne za svakodnevni život", rekla je okupljenim novinarima predsjednica Grabar Kitarović.
Split, 230415Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarevic posjetila je Medjunarodni sajam vojne industrije ASDA koji se odrzava u splitskoj Spaladium Areni.Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarevic.Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX
Nije htjela komentirati nedavni istup predsjednika Kluba HDZ-a u splitskom Gradskom vijeću Petra Škorića, koji je pitao gradonačelnika Ivu Baldasara koliko u Splitu ima Srba. "To vam ne komentiram", poručila je novinarima.
Predsjednica se nakon obilaska međunarodnog sajma vojne industrije u Splitu sastala sa ministricom obrane BiH Marinom Pendeš. ( H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....