Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i jedan od glavnih gospodarskih stratega HDZ-a, prije nekoliko dana sudjelovao je na sastancima sa stručnjacima njemačkog IFO instituta koji je s HDZ-ovom Zakladom sklopio ugovor o suradnji. Nakon širenja HDZ-ove koalicije u kojoj je sada i HSLS dogovorena je i zajednička radna skupina za rad na gospodarskom programu u koju će biti uključeni i stručnjaci iz koalicijskih stranaka.
O čemu ste razgovarali s njemačkim ekspertima, što su vam savjetovali?
- Pametni ljudi se savjetuju i uče na iskustvima drugih, prihvaćaju najbolje. Od naših njemačkih kolega očekujemo da nam pruže svoje ekspertno mišljenje o nekim temama gospodarske politike, posebno o njemačkim iskustvima promocije zapošljavanja. HDZ-ove vlade imaju plodno iskustvo suradnje s ekspertima i to se pokazalo korisnim. Pritom konačne odluke i odgovornost ostaju na nama.
Na programu ćete raditi i s HSLS-ovim stručnjacima. Kad radna grupa počinje s radom i očekujete li da bi oko nekih gospodarskih pitanja moglo biti razmimoilaženja s njima?
- Na gospodarskom programu HDZ-a već dulje se radi, on je oblikovan i izlazi u javnost koliko je to primjereno oporbenoj stranci. Tržište i slobodno poduzetništvo, socijalno tržišno gospodarstvo i pametna država, platforma je na kojoj će surađivati na primjeren način i stručnjaci iz koalicijskih stranaka koji dijele s nama te vrijednosti.
Krajem prošle godine ste u jednoj analizi o krizi u Hrvatskoj izjavili kako je 2014. - godina popravnog ispita. Jesmo li pali na popravnom ili ima još šanse?
- Popravni je odgođen snižavanjem kamata u svijetu, što je Vladu na žalost navelo na zaključak da se još može uspješno zaduživati. Na kratko su odgodili suočavanje sa stvarnim životom. Takva politika ne jamči stabilnost.
BDP konstantno pada, odgovornim držite Vladu za koju je HDZ ustvrdio da loše radi i ne provodi reforme. Što Vlada još uopće može napraviti i koji su hitni potezi koje bi morala poduzeti?
- Kriza se vraća u eurozonu, jer se javnim novcem ne mogu kupovati radna mjesta i rast, a da to jednom ne dođe na naplatu. SDP-ova Vlada nije provela strukturne reforme, nije stvorila okružje pogodno za privatno investiranje. Kako očekivati da dođe strani poslovni čovjek, kad se ni domaćima ne isplati raditi u ovakvom okružju? Neka u Banskim dvorima čuju njemačkog ministra financija koji kaže: “Samo okružje pogodno za rast ohrabrit će privatne investitore!”. A kako privatnici doživljavaju hrvatsku državu, glomazni javni servis s mnogo elemenata bivšeg sustava?
Ovih dana ste izjavili da je ponovni pad BDP-a izraz neuspjeha Vlade da Hrvatsku učini konkurentnom. Što učiniti da bude konkurentna?
- Hrvatska je pala na ljestvici konkurentnosti prije svega jer ima skupu javnu upravu koja nije na usluzi građaninu i poduzetniku. Mi smo još uvijek zemlja čekanja u redovima, u kojoj se tjednima i godinama iščekuje more dozvola, suglasnosti, mišljenja. Primjera ima koliko hoćete, spomenimo samo projekt najveće marine na Jadranu koji je prvotno ciljao Hrvatsku, a ulagači su otišli susjedima, jer nisu mogli brzo dobiti dozvole.
Iz Vlade se mogu čuti kritike da privatni sektor nije odradio svoj dio posla za izlazak iz krize. Kakav je vaš stav o tome?
- Privatnici su prvi proveli reforme. Kako bi preživjeli, podijelili su među ostalim više od 170 tisuća bolnih otkaza. Vlada bi mnogima trebala čestitati što nisu propali, a ne optuživati ih što prosvjeduju kad im se natovari još više tereta. Istodobno, javni sektor kao da živi na drugom planetu, povećao je zaposlenost, velik je i preskup. Porezi su previsoki, a zajmova još ima.
Šest smo godina u recesiji, javni dug raste, nema reformi. Što nam slijedi ako se to nastavi? Koliko je Hrvatska daleko od bankrota?
- Neodrživo stanje krpa se novim zaduženjima. Valjda je cilj dogurati bezbolno do izbora. Zato su prijevremeni izbori dobro rješenje. Hrvatska može bolje, ne mora u stečaj, čak sam uvjeren da neće bankrotirati, ali je potreban brz zaokret i promjena. Trebamo novi smjer, pametnu državu koja neće optuživati nego osloboditi poduzetnike.
Njemačkom gospodarstvu prijeti recesija, problema imaju francuska i talijanska ekonomija. Vraća se li se kriza u Europu?
- Europska središnja banka se iscrpila. Kriza se ne može pobijediti samo iz Frankfurta na Majni i bez domaćeg dugoročnog rada svih članica. Hrvatska je tu izgubila mnogo vremena, mogli smo bolje iskoristiti ovo doba niskih eurokamata. Mnogi su skočili kad sam se zauzeo da refinanciramo hrvatski dug, snizimo veliki trošak kamata koje zemlja plaća i tako uštedimo. Zar i to nije čuvanje monetarne i svake druge stabilnosti? Vrijeme je da vodimo u projektu Jadransko-jonske autoceste, da gradimo Pelješki most, brzu cestu za Dubrovnik i uredimo plovnu Savu od Zagreba do Vukovara. Preobrazimo Hrvatsku poštansku banku u toliko potrebnu agrarnu banku.
Ministar Hajdaš Dončić najavio je da će se trasa Jadransko-jonske autoceste znati tek 2030.?
- Taj veliki projekt ima diplomatsku i političku, pravnu, ekološku, prometnu, građevinsku i financijsku dimenziju. Trebamo ambiciozno ciljati kako bismo radove na prvim dionicama počeli za par godina. Hrvatska je već sagradila veliki dio te autoceste, ima tehnička i druga potrebna znanja, sada je tu i pomoć EU.
Jedan ste od autora HDZ-ova gospodarskog programa u kojem ste, među ostalim, naveli da se proračunska potrošnja treba smanjiti za oko 19 milijardi kuna. Na temelju čega smatrate da bi državne financije bile održive u tom slučaju?
- Najveći problem državnih financija je neodrživo velik deficit i kroz njega akumulirani državni dug. Život na kredit dugoročno je neodrživ i sve ga je teže financirati. Deficit se može smanjiti kombinacijom prilagodbi, prije svega na strani izdataka, uz smanjenje javnih izdataka.
Za to su potrebne reforme koje uključuju povoljnije refinanciranje ukupnog državnog duga, bolje i cjelovito ekonomsko upravljanje javnim nabavama, preispitivanje svih stavki proračunskih izdataka, korištenje raspoložive državne imovine za smanjenje ukupne državne zaduženosti. Na strani prihoda proračuna postoji određena mogućnost povećanja trošarina.
Na koji način bi se to odrazilo, primjerice, na zdravstvo? Bi li to značilo i značajno smanjenje prava pacijenata?
- HDZ traži održivu razinu zdravstvene zaštite za sve hrvatske građane, a ne smanjenje prava nekima. Hoćemo dobro organiziran zdravstveni sustav koji će bolje upravljati svim svojim resursima. Neprihvatljivo je da nam se suvremena oprema u nekim dijelovima zemlje rijetko koristi, a u drugima se čeka mjesecima.
Je li dio plana smanjenja državne potrošnje popraćen i planom uvođenja jedinstvene stope poreza?
- Cilj je pokrenuti ekonomiju i zaposliti ljude. Tada se i ukupan trošak države i socijalne skrbi lakše nosi. Pri tome u prvi plan stavljamo aktiviranje zamrlih resursa i maksimalno korištenje individualnih inicijativa i poslovnog duha. To je srž našeg zalaganja. U dramatičnim prilikama današnjice teško je generalno odgovoriti na pitanje o jedinstvenoj poreznoj stopi.
Kolika bi, po vama, trebala biti ta jedinstvena stopa poreza, ako je bude?
- Kakva god stopa poreza bude, treba biti konkurentna, povoljnija nego u susjedstvu. Važno je da je građani i poduzetnici doživljavaju kao fer cijenu za sve usluge koje im država pruža.
Neto plaća od 3000 eura poslodavca vani košta 3900 eura, a u Hrvatskoj 7000
Hoće li reforma u sustavu poreza na dohodak pripomoći izlasku iz krize? Može li najavljeno povećanje primanja potaknuti potrošnju, a time i rast gospodarstva?
- Kod nekih koji ne strahuju od budućnosti moglo bi malo povećati potrošnju, ali će u domeni lokalne samouprave izazvati štetu padom razine usluga. Neutemeljena je politička demagogija da će olakšice usmjeriti potrošnju na domaće proizvode jer se dobar dio srednjih i viših dohodaka troši na uvozne robe. Dalje, niži trošak rada srednje i više plaćenih obrazovanih profesionalaca neće bitno poboljšati ukupnu poslovnu poziciju zemlje jer smo drastično nekonkurentni. Neto plaća od 3000 eura poslodavca u Bugarskoj stoji 3900 eura, a u Hrvatskoj 7000 eura pa bismo morali biti 80% efikasniji da bismo ulagateljima opravdali takvu razliku.
Privremenom mjerom planiramo omogućiti najsiromašnijima da rade i plaćaju režije
Ako HDZ dođe na vlast, što će biti prvi potezi kad je riječ o gospodarstvu?
- Prvo moramo široko zahvatiti socijalno najugroženije ljude, omogućiti im da rade bilo što, kako bi barem mogli plaćati režije. To ćemo financirati privremenom mjerom, za dobrobit cijelog naroda. Radno-socijalnim aktivnostima moramo spasiti ljude, vratiti im nadu i saznanje da zajedno možemo naprijed. Moramo spriječiti rasprodaju nacionalnog bogatstva i objaviti realno stanje državnih financija, do zadnjeg centa stanje zaduženosti i iznosa kamata.
Moramo spriječiti krađu i rasipanje državne imovine i novca, provesti reviziju korupcije u javnom sektoru, smanjiti neproduktivne državne investicije i oslobađati zamrznute resurse. A ima ih raznih: od silom uništenih tvornica, do zanemarenih, ušutkanih stručnjaka i otpuštenih radnika sa stručnim znanjima. Moramo vratiti poduzetnicima samopouzdanje, zajamčiti dugoročnu stabilnost, a time i sigurnost ulaganja. Da sve to ne ostane na razini dobrih želja, mora se stubokom reformirati javna uprava i od samoga početka u nju ugraditi i nagrađivati profesionalnost i inicijativnost, naravno uz odgovornost spram javnog dobra. Pametna država ne može nastaviti kao raj za uhljebe i najveći hipertrofirani poduzetnik, nego se mora preobličiti u nadglednika i jamca javnog dobra u kome vlada svima jednako dobro poslovno i socijalno odgovorno okružje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....