DRŽAVA U MINUSU

GRČIĆ POTVRDIO 'Da, stručnjaci iz EU stižu u Zagreb, ali to je uobičajena procedura'

 Davor Pongračić/Cropix

ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas da predstavnici Europske komisije (EK) ne dolaze u Hrvatsku u poseban nadzor, kako se najavljuje u medijima, već u sklopu redovite procedure prije jesenskog izvještaja EK-a i utvrđivanja projekcija za iduće razdoblje.

Ovoga tjedna počinje prvi uvid EK u ono što smo napravili u ovih nekoliko mjeseci, a Vlada je pripremila vrlo jasan plan fiskalne konsolidacije i reformi, ustvrdio je Grčić.

U vezi fiskalne konsolidacije, Grčić je priznao da su "problemi nešto veći", jer je na prihodnoj strani nešto manje novca nego što su se u Vladi nadali. S rashodne strane Vlada se držala preuzetih obveza, a pojavili su se izvanredni troškovi zbog sanacije šteta od poplava u visini od 500 - 600 milijuna kuna koje treba pronaći kroz rebalans, rekao je Grčić.

EU KOMISIJA UVODI NADZOR 'Hrvatskoj ni članstvo u Uniji nije pomoglo'

Na upit novinara hoće li EK biti zadovoljna s time Grčić napominje da će se tek razgovarati o odstupanju od projekcije prihoda i rashoda, ali da se Vlada ne boji negativnih reakcija.

"Proces provedbe europskog semestra u državama članicama vrlo je složen i traje tri godine, a nema zemlje koja je sve svoje obveze izvršila u kratkom razdoblju", kazao je.

To je proces usklađivanja politika koji bi na kraju trebao rezultirati s tri ključna postignuća - fiskalnom konsolidacijom, provedbom strukturnih reformi i osiguranjem konkurentnosti gospodarstva.

"To su ključni strateški ciljevi hrvatske Vlade, to je proces koji smo već snažno započeli. Iduća Vlada će to nastaviti raditi za dobrobit hrvatskog gospodarstva i Hrvatske u cjelini", poručio je Grčić.

Niz preporuka Hrvatskoj

Početkom lipnja ove godine Europska komisija zaključila je da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita te uputila niz preporuka za provedbu strukturnih reformi.

Hrvatskoj je Komisija preporučila da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu, te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu. Također je preporučila da pojača nadzor na rashodovnoj strani i da do ožujka sljedeće godine provede temeljitu reviziju rashoda.

Od Hrvatske se zatražilo i da se ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da se provede druga fazu reforme tržišta rada, da se razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Tražilo se također da se poduzmu daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da do ožujka sljedeće godine utvrdi cilj znatnog smanjenja administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.

Komisija je zatražila od Zagreba i da do listopada ove godine izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način. Također do kraja ove godine treba se pojačati i ulogu trgovačkih sudova u nadzoru transparentnosti i zakonitosti u provedbu predstečajnih nagodbi.

Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere.

Te preporuke za svaku članicu EU-a temelje se na iscrpnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile sve zemlje članice - nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije. Hrvatska je vlada prihvatila 24. travnja i poslala u Bruxelles Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Osim na analizi podnesenih dokumenta, preporuke se temelje i na analizi ekonomske i proračunske situacije u svakoj zemlji članici, kao i o stanju na tržištu rada. Države članice moraju ih uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za 2015. godinu.

Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.

Mrsić: Vlada provodi sve dogovorene reforme

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je pak da najave o posebnom nadzoru EK nad Hrvatskom nisu utemeljene jer Vlada provodi sve dogovorene reforme.

Na sva pitanja iz preporuka EK-a smo odgovorili, kaže Mrsić, a ti odgovori će biti raspravljeni kada predstavnici EK dođu u Hrvatsku.

"Odgovori su vrlo kvalitetni i mislim da neće biti nikakvih problema kada je riječ o proračunu i proračunskom deficitu jer kolege iz Ministarstva finacija rade svoj posao", rekao je Mrsić.

U razgovoru s predstavnicima Komisije uvijek polazimo sa stajališta da trebamo očuvati stabilnost, a s druge strane, da na tržištu rada moramo napraviti promjene, dodao je.

Neke od njih smo već napravili, kao što je novi Zakon o radu, mjere vezane za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, novi ustroj inspekcije rada itd. Sve ono što je EK od nas zahtijevala mi smo odgovorili, rekao je Mrsić.

Na novinarsko pitanje hoće li predstavnike EK-a ti odgovori zadovoljiti, s obzirom da se reforme ne provode, Mrsić je uzvratio kako se reforme provode pa ne vidi razloga za strah da EK ne prihvati hrvatske odgovore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:34