HDZ-OV PLAN ZA IZBORE

HDZ-OV PLAN ZA IZBORE Ciljaju na barem 65 mandata, a vladali bi uz pomoć manjinaca i još nekoliko ruku za koje bi se 'mogli snaći'

Sigurno je da na parlamentarne izbore izlazimo u srpnju. HDZ želi iskoristiti dobru situaciju s koronavirusom koja je u drugi plan gurnula nekretninske skandale zbog kojih je gotovo polovina ministara morala napustiti Vladu
Andrej Plenković
 Damjan Tadić / CROPIX

Oko parlamentarnih izbora neme više dileme - održat će se u srpnju. Hoće li to biti 5., 12. ili 19. u mjesecu, manje je bitno. Andrej Plenković i HDZ učinili su sve da maksimalno iskoriste krizu s koronavirusom. I u tome su velikim dijelom uspjeli.

Problemi s kojima su se suočavali prije krize potpuno su gurnuti u drugi plan - nekretninske skandale, zbog kojih je gotovo polovica Plenkovićevih ministara bila prisiljena napustiti Banske dvore, gotovo nitko više i ne spominje, kao ni činjenicu da aktualna Vlada nije provela niti jednu ozbiljnu reformu. I rejting HDZ-a prije krize bio je u silaznoj putanji.

Mjesecima su, prema istraživanjima, polako, ali sigurno gubili potporu, te neko vrijeme gledali u leđa SDP-u koji je preuzeo vodstvo. Činilo se tada da će parlamentarni izbori, koji su se očekivali na jesen, biti prilično neizvjesni.

A onda se dogodio virus... Organiziran je Nacionalni krizni stožer, pojavili su se neki “novi” ljudi koji su svojim odlukama i nastupom u neizvjesnoj situaciji, gotovo preko noći osvojili povjerenje javnosti. Vili Beroš, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, pa i Davor Božinović postali su neka vrsta nacionalnih heroja.

- Struka je konačno u prvom planu, to je znak da stvari kreću na bolje - komentiralo se u javnosti. Odluke i mjere Stožera dočekivale su se s povjerenjem i u najvećoj mjeri poštovale. Pohvale su stizale i račun Vlade, pogotovo nakon najavljenih mjera pomoći, a sva istraživanja pokazivala su dotad nezabilježenu potporu Stožeru i Vladi. No, euforija nije dugo potrajala.

Prve neslužbene informacije da bi se izbori mogli održati početkom ljeta, najave otpuštanja mjera koje su išle na ruku Crkvi i desnici, poput dozvole vjerskih okupljanja i prije otvaranja škola i drugih javnih mjesta, te zabrana rada nedjeljom, izazvale su val nezadovoljstva. A napose i činjenica da su gotovo svi članovi Kriznog stožera redom HDZ-ovci ili njihovi simpatizeri. Svima je bilo više nego jasno u kojem smjeru ide vladajuća stranka.

Kritike na račun HDZ-a

- HDZ-u se žuri na izbore jer žele iskoristiti situaciju, nije ih briga za zdravlje ljudi. Žele izbjeći jesen i odraditi izbore sada dok se još ne znaju pravi razmjeri krize - nizale su se kritike na račun HDZ-a i Plenkovića, dok su mediji revno nizali sve motive zbog kojih im se žuri na izbore - od ogromne gospodarske krize koja slijedi, preko sve lošije situacije s partnerima HNS-om i Milanom Bandićem, pa do obračuna unutar stranke, ali i s desnicom koja se pokušava okupiti oko Miroslava Škore.

SDP-ov Peđa Grbin u više navrata istaknuo je da, ako će izbori biti fer i pošteni, moraju biti ispunjena dva uvjeta - da se ukinu zabrana kretanja i zabrana javnog okupljanja. Istaknuo je i da vladajući zloupotrebljavaju situaciju oko koronavirusa.

- To je evidentno svima koji prate rad Stožera. Ako gledamo prvih mjesec dana, to je bilo usmjereno na epidemiologiju i borbu za zdravlje. Nakon toga to se pretvorilo u jedno obično predizborno pripremanje i žao mi je što se to dogodilo - izjavio je Grbin. I iz drugih stranaka poručivali su kako se Nacionalni stožer preko noći prometnuo u predizborni stožer HDZ-a.

Cijelo to vrijeme u vrhu vladajuće stranke izbjegavali su govoriti o izborima. I dok je javnost dobivala tek neodređene odgovore, HDZ se uveliko počeo pripremati za izbore. Glavni tajnik Gordan Jandroković imenovan je voditeljem izbornog stožera, dobio je i pomoćnika, Plenkovićeva prijatelja Krunoslava Katičića, a koordinacija izbornog programa, koji će se većim dijelom temeljiti na onom pripremljenom za unutarstranačke izbore, povjerena je ministru Tomislavu Ćoriću. U stranačkim kuloarima počelo se spekulirati i o imenima koja će se naći na listama...

U krugu bliskom Plenkoviću odluku o ljetnim izborima obrazlažu time kako se sada “epidemiološka situacija smatra povoljnom” te da će tijekom kampanje biti dozvoljen neki oblik skupova, ali uz epidemiološke mjere.

- Svima će biti isto - kazao je izvor iz HDZ-a, iznoseći njihovu verziju zašto je bolje da se izbori održe u srpnju, a ne u rujnu.

- U ovom trenutku nitko ne može znati kakva će u rujnu biti epidemiološka situacija i zato je bolje na izbore ići što prije. Osim toga, na jesen nas čekaju ogromni gospodarski izazovi i zato je bolje u sve to ući spreman. Tko to ne razumije, nije za politiku - kazao je izvor blizak vrhu HDZ-a, osvrćući se na kritike o žurbi. Neki članovi HDZ-a bili su puno izrav

niji.

- Ovo je sada trenutak koji se mora iskoristiti, svako odlaganje moglo bi nam štetiti - rekao je otvoreno jedan član stranke.

Iako je u ovom trenutku HDZ nesumnjivo u prednosti, do izbora je još dva mjeseca i pitanje je što se sve može dogoditi i narušiti pomne složene planove Andreja Plenkovića.

Nezadovoljstvo i kritike

Za početak, posljedice krize mogle bi se osjetiti i puno prije jeseni, već u lipnju kad isteknu Vladine prve mjere pomoći i kad mnogima na račun sjednu puno niže plaće... I na odluke Kriznog stožera, sve se kritičnije gleda - nezadovoljstvo je izazvala i odluka oko povratka djece u škole, a javnosti su iznimno loše odjeknule njihove izjave prema kojima ispada da nitko nije odgovoran za smrt 18 štićenika Doma za starije u Splitu.

Tragedija koja se dogodila s padom vojnog školskog aviona nedaleko od Zadra u kojoj su poginula dvojica mladih pilota Marko Novković i Luka Jagatić, te ostavka ministra obrane Damira Krstičevića samo je još jedan dokaz kako se situacija može promijeniti preko noći.

- Što se tiče tragedije, mislim da ona pokazuje kako ništa nije gotovo. Dakle, sve ove teze da su izbori unaprijed riješeni i odlučeni su netočne.

Mi smo u jednoj izvanrednoj situaciji vezanoj uz pandemiju i uz posljedice koje će ona imati tako da je jako teško bilo što predviđati. Ovo pokazuje da nije dobro unaprijed proglašavati pobjednike i poražene. Vidjet ćemo kako će se ta dinamika formirati, a kad se ona jednom formira, onda se otprilike može vidjeti kuda će ići ta energija hrvatskih birača - kaže profesor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Podsjeća i kako se tijekom predsjedničkih izbora tvrdilo da je sigurna pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović, pa nije bilo tako.

- Naravno da je prednost uvijek na strani Vlade, da će ljudi honorirati ovo upravljanje krizom. To sada tako izgleda, ali kako će se nositi s posljedicama krize za mjesec, dva, to tek treba vidjeti - kaže Cipek. Dodaje da još nije poznat ni datum izbora te da mu se čini da bi bilo neodgovorno da se ide na izbore, a da se ne donesu neki nužni zakoni kao onaj koji je vezan za obnovu glavnoga grada.

Politički konzultant Saša Blažeković kaže da će se ovi izbori održati u specifičnim okolnostima.

Saša Blažeković

- Prioriteti su se zbog krize promijenili. Ljudi razmišljaju i žive drugačije. O posljedicama krize se govori, ali još te prave posljedice nismo osjetili jer smo još na amortizerima Vlade. Oporbi odgovaraju što kasniji izbori i što lošija situacija jer su tada njihove šanse bolje, a HDZ-u odgovaraju što ranije. Dobro su upravljali krizom i naravno da to sada žele iskoristiti, kao i nova, svježa lica iz Kriznog stožera - kaže Blažeković. Ističe da je tu još puno nepoznanica.

- Plenković je pokazao da dobro zna funkcionirati u krizi, a ljudi u nesigurnim vremenima imaju tendenciju da idu tamo gdje je sigurno. Tako da smatram da je HDZ u ovom trenutku u boljoj poziciji, ali do izbora je još dva mjeseca - kaže Blažeković.

U vrhu HDZ-a prilično su optimistični oko izbora. Iz njihovih krugova doznajemo da ciljaju na 65 mandata te kalkuliraju da bi im u tom slučaju za sastavljanje većine bili dovoljni manjinci te još nekoliko ruku za koje bi se, ističu, “mogli snaći”. Očito je da za tu akciju već sada računaju na ekipu koja se pokušava okupiti oko Miroslava Škore.

- Što ako taj broj mandata bude puno manji - pitam.

- U ovom trenutku o tome ne razmišljamo jer je još puno otvorenih pitanja - hoće li Miroslav Škoro ići na izbore s Mostom ili bez njih? Ide li Matija Posavec sam ili sa SDP-om? Što će biti s HNS-om? Tek kad se prijave liste radit će se procjene i vidjet ćemo s kim i kako. Nama za suradnju nisu problem ni Ruža Tomašić, ni Škoro, ali su nam sporni neki ljudi iz njegova tima, prije svega Most i Zlatko Hasanbegović - govori jedan HDZ-ovac blizak vrhu. Dio članova smatra da će, uključujući dijasporu, možda “dogurati” do 60 mandata.

I u SDP-u imaju svoju računicu. Kažu kako su spremni za izbore te da je u završnoj fazi njihov izborni program koji su prilagodili situaciji s koronavirusom i padu BDP-a. Temelj njihova programa bit će na gospodarskim mjerama, a najavili su i niz drugih reformi. Poznat je i veći dio imena koji bi se mogao naći na njihovim listama, a SDP je već najavio da na izbore idu s HSS-om, HSU-om i Snagom te županom Damirom Bajsom. Doznajemo da su pri kraju razgovori s GLAS-om te da je velika šansa da će im se i oni pridružiti, a vrlo moguće i Matija Posavec.

- Razgovara se i s PGS-om, pa i tu postoji mogućnost dogovora, još ćemo vidjeti - kazao je sugovornik iz SDP-a. Navodno, prema njihovim internim istraživanjima, SDP čak vodi ispred HDZ-a za nešto više od tri postotna poena.

- SDP će biti relativni pobjednik izbora - uvjereni su i u toj stranci, u kojoj još računaju i na IDS te na Radimira Čačića.

- Za SDP je važno da nametne svoj narativ, a za rezultat ključno da se konsolidira i na terenu okupi snage u svojim tradicionalnim utvrdama - na sjeveru i na potezu do Rijeke. Tu moraju jako “povući” da bi ostvarili dobar rezultat - smatra Blažeković.

Profesor Tihomir Cipek kaže kako je, zapravo, vođa SDP-a najveći problem te stranke.

- Vidjet će se hoće li oni to sada uspjeti zatomiti i organizirati i prebaciti na druge, ali teško možete voditi kampanju a da vam vođa ne bude u prvom planu. Ali, s druge strane, sami su ga izabrali - kaže Cipek. Dodaje kako Miroslav Škoro ima šanse prijeći izborni prag.

- Ono što se meni čini jest da gospodin Škoro nema tu karizmu vođe radikalne desnice. On nema taj tip energije koja je potrebna za to, što se vidjelo na predstavljanju predsjedničkih kandidata. On, ako hoćete, ima tu jednu građansku pristojnost, koju radikalna desnica na neki način ne podržava.

No, situacija je takva da ljudi traže izlaze. Tu postoji potencijal nekih 8-10 posto, ali treba vidjeti kako će biti u kampanji. Ako se, naravno, jako polarizira ova priča između HDZ- i SDP-a, onda se birači HDZ-a vraćaju stranci. Tu sada postoje različite kalkulacije. Još ne znamo ni datum izbora da bismo znali kako će se ta dinamika razvijati - kazao je Cipek.

Analitika i kreativa

Blažeković kaže kako je između ta dva bloka, HDZ-a i SDP-a, ostao fragmentirani centar koji bi na izborima mogao najlošije proći.

- Nove stranke, poput stranke s Imenom i Prezimenom, zbog krize imaju problem: malo vremena da se predstave i organiziraju, ne znamo kakva im je infrastruktura i imaju li je, u kojim su sredinama jaki osim Gospića i Vrgorca, a to nije dovoljno - govori Blažeković, dodajući kako će i ova kampanja biti drugačija, te da će kreativni koncept vrijediti puno više nego u prethodnim kampanjama.

- Onaj tko bude imao dobru infrastrukturu, analitiku i dobru kreativu, moći će računati i na dobar rezultat - kazao je Blažeković.

Neki od naših sugovornika s desnog političkog spektra ističu da je kriza s koronavirusom išla u prilog HDZ-u, a naštetila SDP-u i Škori.

- Ako se desnica oko Škore ne ujedini, mislim da nitko od njih nema velike šanse. Ako se Most ne dogovori sa Škorom, mislim da će loše proći. Ali ne zato što je Škoro dobar, nego zato što se od predsjedničkih izbora nametnuo kao ozbiljna alternativa, dok su ostali ispričane priče - govori naš sugovornik iz konzervativnih krugova, procjenjujući da bi taj desni blok, ako se ujedini, mogao osvojiti desetak mandata.

- Teško je u ovom trenutku sve to procijeniti, ali kako god bilo, činjenica je da nas na jesen čekaju ogromni problemi, ali i velika šansa. Kriza je otvorila prostor da se može napraviti sve što se hoće i stvorila je priliku za prave, temeljite promjene. Pitanje je samo hoće li biti volje i pameti da se to napravi - zaključio je naš sugovornik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:05