Čelnici Europske unije dogovorili su na kriznom summitu o migraciji najmanje milijardu eura pomoći agencijama UN-a koje zbrinjavaju sirijske izbjeglice koji ostaju na Bliskom istoku te tješnju suradnju kako bi se ograničio priljev migranata u Europu, objavio je u četvrtak rano ujutro predsjedatelj sastanka Donald Tusk.
Predsjedavajući Tusk kazao je kako je sedmosatni summit, koji je završen u ranim jutarnjim satima u četvrtak, bio "doista odličan, mnogo bolji nego što smo očekivali".
Novinarima je kazao kako je slušao "vrlo sadržajne i energične" razmjene između austrijskih i mađarskih lidera čija je međudržavna granica pogođena kaotičnim priljevom migranata, ali ne i međusobne optužbe koje su prijetile podijeliti zemlje okupljene u Schengenskoj zoni.
"Današnji sastanak i atmosfera vrlo su pozitivan znak", kazao je predsjednik Europskog vijeća Tusk, bivši poljski premijer. "To je za mene bio simboličan trenutak jer je postalo jasno da smo prestali s opasnom igrom optuživanja".
Tusk i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker kazali su kako će se sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom 5. listopada u okviru napora da se postigne suradnja Ankare na smanjenju broja migranata koji dolaze u Grčku. U toj državi je oko dva milijuna sirijskih izbjeglica.
Čelnici su se suglasili da se pojačaju granične kontrole uz potporu EU na vanjskim granicama unije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, na čiji su račun iz istočne Europe stigle kritike da je potaknula priljev migranata koji se žele domoći Njemačke, izrazila je zadovoljstvo: "Znamo da problem nije riješen donesenim odlukama. No, poduzeli smo jedan od mnogo neophodnih koraka. Imam dojam da to želimo riješiti zajedno".
U zajedničkom priopćenju sa summita navodi se: "S ovim izazovom možemo se jedino nositi radeći zajedno u duhu solidarnosti i odgovornosti".
Među kratkoročnim mjerama prije idućeg redovitog summita sredinom listopada EU će ponuditi najmanje milijardu eura agencijama UN-a za izbjeglice (UNHCR) i hranu (Svjetski program za hranu) te drugim agencijama kao i povećati izdvajanja za sirijske izbjeglice u Turskoj, Jordanu, Libanonu i drugim zemljama kako bi se umanjili motivi koji tjeraju Sirijce na rizični morski put do Europe.
"Izbjeglicama treba omogućiti potporu da ostanu u blizini mjesta tragedije", kazao je francuski predsjednik Francois Hollande ponovno pozivajući najbogatije države da uzmu izbjeglice kojima je potrebno najviše pomoći.
Na summitu je Grčkoj i Italiji dan rok do studenoga da uspostave sabirne centre uz pomoć EU u kojima će se registrirati novi izbjeglice i uzimati otisci prstiju i započnu postupak razmještanja Sirijaca i drugih koji bi mogli dobiti azil u druge države EU te deportacije onih koji pripadaju skupinama ekonomskih migranata.
To su zahtijevale Njemačka i Francuska, ali i bivše komunističke zemlje poput Mađarske, Češke i Slovačke koje su se borile protiv obvezujućih kvota za prihvat azilanata, no preglasane su u utorak na sastanku ministara unutarnjih poslova.
Dogovor neće puno učiniti na trenutnom ublažavanju kaotičnog stanja i tenzija, primjerice između Hrvatske i Srbije ili usporiti dotok izbjeglica iz Turske na grčke otoke, primjećuje Reuters.
"Mjere koje smo danas prihvatili neće okončati krizu", kazao je Tusk. "No, one su potrebni korak u pravom smjeru... Noćas smo postigli zajednički stav da ne možemo kao do sada. Ukoliko ne bude promjena Schengen će postojati samo u teoriji".
Uspostava načela premještanja tražitelja azila bio je jedan od ključnih zahtjeva Italije koja želi ukidanje pravila da prva zemlja u koju izbjeglica stigne bude i zemlja njegova boravka. Zemlje sjeverne Europe optuživale su Italiju i Grčku da potkopavaju Schengen time što su propuštale migrante bez registracije.
Talijanski premijer Matteo Renzi kazao je kako dogovoreni paket razmještanja i deportacija uz pomoć EU te europsko financiranje pograničnih europskih snaga znači da su partneri Rima konačno prihvatili zahtjeve koje je ta zemlja ponavljala godinama kako bi se teret migranata koji dolaze morem rasporedio ravnomjernije.
Mađarski premijer Viktor Orban kazao je kako je ta zemlja gradnjom ograde samo provodila pravila EU te poručio da bi Atena, ako ne može štititi vlastite granice, morala zatražiti pomoć.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je kako je EU udvostručila sredstva za migraciju na 9,5 milijarda eura.
Nije bilo dogovora o mogućim povećavanjima deficita zbog krize
Na summitu se razmatralo i hoće li se dozvoliti državama eurozone povećanje proračunskih deficita kako bi se financirali troškovi izbjegličke krize, kazali su čelnici, no nije se postiglo zajedničko stajalište.
Od početka godine do Europske unije stiglo je oko pola milijuna migranata bježeći pred ratovima i siromaštvom.
"Ono o čemu smo razgovarali i što je nekoliko čelnika spomenulo su troškovi koje zemlje zbog migranata imaju i koje bi trebalo uzeti u obzir", kazao je austrijski kancelar Werner Faymann novinarima nakon summita dodajući da on podupire takav pristup. "Zemlje zaslužuju imati neka izuzeća... no danas nije bilo dogovora", kazao je Faymann.
Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici, koji nadzire proračune u eurozoni, suglasio se da treba proučiti učinak troškova koje je stvorila izbjeglička kriza i podnijet će o tome analizu 5. listopada kada se sastaju ministri eurozone u Luxembourgu na redovitom zasjedanju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je oprezna. "Moramo to proučiti vrlo pažljivo i vidjeti koji su stvarni troškovi", rekla je na konferenciji za novinare nakon summita dodajući da još nije zauzela stajalište prema tom pitanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....