POREMEĆAJ U TRETMANU

Hoće li nam se zbog ograničene zdravstvene usluge povećati smrtnost od, primjerice, raka?

Procjene za EU govore da bi u ovoj godini u Hrvatskoj moglo umrijeti 500 ljudi više nego lani

Potrošili smo više, a ‘kupili’ manje! Da, posljedica je to pandemije covida-19 koja je hrvatskom i svjetskom zdravstvu naštetila višestruko, a time i zdravlju građana. Oporavak će sigurno potrajati koju godinu i to uz uvjet da ipak uskoro stigne cjepivo i zaustavi virus koji je proteklih mjeseci ‘zaustavio’ život na kakav smo navikli. Bitke se vode na više bojnih polja kad je riječ o zdravlju. Treba, naime, pokušati smanjiti broj oboljelih od covida-19, a istodobno omogućiti građanima da se liječe od svih drugih nerijetko teških bolesti za koje vrijeme može biti presudno za izlječenje ili preživljavanje te osigurati sredstva da se sve to može platiti.

U početku, u onom nesretnom lockdownu, kad je stalo gotovo sve zbog sve više zaraženih koronavirusom, zdravstvo je doslovce bačeno na koljena. Vrata bolnica bila su zaključana za sve osim za hitne i pacijente oboljele od covida-19, uređaji su uglavnom mirovali, operacijske dvorane zjapile su gotovo prazne, liječnici i drugo medicinsko osoblje bilo je na prislonom odmoru osim onih koji su zbog koronavirusa padali s nogu. U cijelom tom nevjerojatnom globalnom događanju Zagrebu se dogodio i potres, a među ostalim jako su stradale bolnice koje se dijelom nalaze u starim zgradama pa će mnogima ostati u sjećanju majke s malom djecom, na temperaturi blizu nule, snijegom koji je baš tog 22. ožujka iznenada počeo padati, inkubatore s nedonoščadi na dvorištu Klinike za ženske bolesti u Petrovoj... Zna li se da se više od trećine svih pacijenta koji trebaju bolničku skrb, točnije njih oko 254.000, liječi se u zagrebačkim bolnicama, jasno je da je potres prelio čašu, a ‘voda’ se u nju još ne može vratiti.

No, onda smo ipak shvatili, kao i ostatak svijeta, da ne možemo ostati u ‘mjehuriću’ jer ćemo skapati od gladi i umrijeti od inače izlječivih bolesti pa i pod cijenu da to znači život s koronom u kojem valja spasiti što se da. I vrata bolnica polako su otvarana, ali još ne do kraja jer to epidemiološka slika ne omogućava. Nakon prvog šoka počeli su se skupljati podaci, a oni su pokazali da je korona učinila zdravstveni sustav manje dostupnim i nakon otvaranja pa blage procjene govore da bi još dugo (ne bude li cjepiva) zdravlje moglo biti manje dostupno za čak trećinu odnosno da se sve ukupno, dok traje pandemija, bolnice neće moći vratiti na više od 80 posto prijašnjeg broja usluga. Dio razloga je u strahu građana od moguće zaraze koronavirusom, a dio u nužnosti provedbe epidemioloških mjera u zdravstvenim ustanovama da se ne bi dogodilo da ključ u bravu mora primjerice staviti cijela bolnica što zbog infekcije zaposlenih i pacijenta što zbog samoizolacije kontakata.

Što će pak sve reći brojke o utjecaju covida-19 na naše zdravlje, zasad se može samo nagađati. Pitanja su, među ostalim, hoće li porasti boj oboljelih i umrlih od raka ili kardiovaskularnih bolesti koje i bez korone prednjače u dijagnostici pojavnosti i smrtnosti hrvatskih građana, ali stručnjaci iz Hrvatske i zemalja EU zasad nemaju jednoznačni odgovor. Sa sličnim pitanjima susreću se dakako i druge zemlje u kojima je covid-19 preuzeo životnu palicu gdje i dalje operacije ili dijagnostike koje nisu hitne ne rade u dovoljnom broju, a u zemljama poput SAD-a u kojima je većina privatnih klinika, gubici su, kažu, enormni. Primjerice, čuvena Cleveland klinika zbog pada broja liječenja izgubit će ove godine 250 milijuna dolara. I generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, upozorava da je od velike važnosti da zemlje pronađu inovativne načine kako bi osigurali zdravstvenu skrb za ‘necovid’ pacijente odnosno one koji imaju kronične nezarazne bolesti. Istraživanje SZO-a pokazalo je da je u više od polovice (53 posto) anketiranih zemalja (155) tijekom lockdowna djelomično ili potpuno poremećeno liječenje visokog tlaka, za 49 posto liječenje dijabetesa i komplikacija povezanih s dijabetesom, 42 posto liječenje raka, a 31 posto kardiovaskularnih hitnih slučajeva. Ništa bolje nije ni s rehabilitacijom nakon primjerice operacija koje su bile poremećene u gotovo dvije trećine zemalja, a u više od polovice odgađani su preventivni programi. Nakon otvaranja situacija se popravlja, ali bez nekih novih pristupa u osiguravanju dostupnosti upravo te vrste zdravstvene skrbi posljedice bi mogla biti nepopravljive za zdravlje. Naime, nezarazne kronične bolesti godišnje ubiju 41 milijun ljudi što čini 71 posto svih smrtnih slučajeva, a tako je i u Hrvatskoj. Lani je kod nas umrlo 51.798 osoba od kojih 22.020 od kardiovaskularnih bolesti i 13.718 od zloćudnih odnosno tri četvrtine umrlih.

Još i potres

Naime, tek za godinu ili dvije moći će se jasnije vidjeti što je korona učinila odnosno onemogućila kad se govori o zdravlju. Ono što se trenutno zna moglo bi se reći - nije dobro, stoga treba omogućiti zdravstvenom sustavu da maksimalno pokrene sve resurse da se nadoknadi izgubljeno i tijekom lockdowna i nakon njega i to u dostupnosti dijagnostike i liječenja kao i u povećanju odaziva na preventivne preglede za zloćudne bolesti koji i bez korone ‘štekaju’. Primjerice, sigurno je da je odaziv na preventivni pregled za rak debelog crijeva smanjen zbog korone s 30 na 20 posto. Naravno, to se reflektiralo i na broj kolonoskopija koje slijede za one kojima je test pokazao da bi se moglo raditi o zloćudnoj bolesti. U prošlogodišnjih osam mjeseci učinjeno je 2281 kolonoskopija takvim pacijentima, a u istom razdoblju ove godine samo 1472. I ukupno broj kolonoskopija u bolnicama pao je za prvih pola ove godine za 30 posto jer učinjeno ih je 15.443, a lani 22.638. “Ne samo tijekom lockdowna nego i nakon njega neke su pretrage smanjene, ne zato što ih sad ne bi mogli raditi već pacijenti sami nerijetko otkazuju preglede ili jednostavno ne dođu. Lani smo u prvih osam mjeseci imali 2665 gastroskopija, a ove 1924, slično je i s kolonoskopijama kojih je prošle godine do kraja kolovoza bilo 2371, a ove 1678. Smanjen je i broj operacija za oko 17 posto jer učinjeno ih je 20.288, a lani 24.473”, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić.

Dodaje da su u najvećoj hrvatskoj bolnici veći problem posljedice potresa na njezinim zgradama u Zagrebu nego korona. Izgubljeni kreveti “Izgubili smo više od 400 kreveta, u problemu je Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu, Petrova, Šalata... No, onkološki pacijenti ni tijekom lockdowna ni zbog potresa nisu odgađani i sve takve operacije i terapije za onkološke pacijente rade se bez zaostataka”, objašnjava prof. dr. Ćorušić trenutno stanje u KBC-u i dodaje da će bolnica nastojati idućih mjeseci odraditi sve odgođeno. Naglašava da su se bolnice morale prilagoditi ‘novom normalnom’ i pokušati spriječiti ulaz koronavirusa u svoje prostore, a to znači trijaža svakog pacijenta, ali i testiranje za suspektne slučajeve. U KBC-u Zagreb zahvaljujući trijaži dosad su 51 pacijenta koji je bio pozitivan na koronu a u bolnicu je došao zbog pregleda ili dijagnostike.

Osim posljedica na zdravlje, korona bi zbog zaostataka u poslu mogla stvoriti rupu u zdravstvenom proračunu unatoč tome što se objektivno odradila samo trećina posla tijekom lockdowna, a nakon njega u prosjeku je podignut na 60 do 70 posto. Naime, kad se podvuče crta, onda je razvidno da je za koronu u prvih osam mjeseci potrošeno 258 milijuna kuna, od čega najviše za testiranje, čak 200 milijuna. Istodobno, bolnice su kao da se ništa nije promijenilo dobile svoje bolničke limite u punom iznosu, a neke su odradile i manje od pola posla i to ne samo tijekom lockdowna kad su sve bile na oko 30 do 40 posto izvršenja. Sve to govori da su ‘dužne’ oko 500 milijuna kuna neodrađenog posla, a hoće li ga i kad nadoknaditi, zapravo se ne zna. Ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije bolja situacija. I tu je odrađeno oko 30 posto posla za vrijeme potpunog zatvaranja, ali naplaćeno je ‘kao da se ništa nije dogodilo’.

No, puno više brine hoće li se zbog koronavirusa dogoditi da nam se idućih godina poveća smrtnost, primjerice od raka, teško je predvidjeti iako procjene za zemlje EU govore da bi u ovoj godini u Hrvatskoj moglo umrijeti 14.216 građana ili 500 više nego lani, a da istodobno bude manje novodijagnosticiranih slučajeva zbog odustajanja dijela građana od preventivnih pregleda! “Od početka pandemije covida-19 cijela onkološka zajednica zabrinuta je kako će se situacija reflektirati na bolesnike s rakom. Problem je potrebno sagledati iz nekoliko perspektiva, uključujući rizik zaraze i smrtnosti u bolesnika s dijagnosticiranim rakom, rizik mogućih odgoda liječenja kod istih bolesnika kao i rizike zastoja u dijagnostičkim aktivnostima kojima se postavlja dijagnoza bolesti i planira daljnje liječenje. Onkološka društva uključujući i hrvatsko zaključila su da tijekom epidemije onkološka skrb za bolesnike s aktivnom bolešću nije bila ugrožena”, kaže dr. Mario Šekerija, voditelj odjela za zloćudne bolesti i registra za rak u Hrvatskomu zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). No, dodaje da je važno pitanje je li bilo problema s dijagnosticiranjem novih bolesnika jer su primjerice bili potpuno zaustavljeni preventivni programi tijekom lockdowna. Upozorava na paradoks da bi se moglo dogoditi da podaci za 2020. pokažu da smo imali manju pojavnost raka nego godinu prije, ali to bi onda značilo da se dio tumora nije dijagnosticirao, što je, dakako, loše. “Za smrtnost od raka ne očekujemo značajnije promjene u 2020. godini, a za preživljenje, zbog metodologije kojom se ona računa, bit će potrebno dulje vrijeme praćenja kako bi se utvrdilo dijagnosticiramo li veći broj bolesnika u poodmaklim stadijima bolesti kao posljedicu covida-19”, objašnjava dr. Šekerija.

Srećom, programi za rano otkrivanje raka dojke ponovo je pokrenut i kako kaže dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u HZJZ-u, polako se vraća na brojke otprije epidemije. “Godišnje se na pregled pozove oko 300.000 žena a prosječni odaziv je oko 60 posto. Tim je programom dosad otkriveno više od 6000 novih karcinoma dojke, a žene su se počele dobro odazivati nakon otvaranja”, kaže dr. Brkić Biloš. Da je korona utjecala i na liječenje pacijenta s kardiovaskularnim bolestima potvrđuje nam prof. dr. Goran Krstačić, ravnatelj zagrebačke Klinike Srčana. “Tijekom ožujka i travnja imali smo samo 20 posto pacijenta od onih koji nam inače svakodnevno dolaze na liječenje. Sad smo to podigli na 70 do 85 posto jer i dalje moramo poštivati epidemiološke mjere, raditi trijažu, pa dnevni broj pacijenta ne može biti isti kao prije koronavirusa”, objašnjava prof. dr. Krstačić. No, dodaje da ih je korona prisilila na nove oblike komunikacije s pacijentima - one digitalne.

Online konzultacije

“Sad imamo fizički manje prisutnih pacijenta u klinici, ali zato radimo puno edukacija i konzultacija online. Također moramo biti spremni i na činjenicu da oni koji prebole covid-19 u težem obliku mogu imati posljedica na kardiovaskularnom sustavu i o tome treba voditi brigu kako ne bi imali i dodatnu smrtnost od tih bolesti”, upozorava prof. dr. Krstačić. U online liječenje vrlo brzo nakon početka pandemije uključili su se psihijatri da bi pomogli onima koji zbog zaraze doživljavaju stres ili žrtvama potresa u Zagrebu, a organizirane su i dnevne digitalne bolnice. “Svakodnevno imamo 100 do 150 pacijenta koji prođu liječenje kroz našu online dnevnu bolnicu otkako je krenula epidemija koronavirusa. Taj je način rada dobro prihvaćen, a sad pokušavamo proširiti naš rad preko liječnika primarne zdravstvene zaštite za one koji nemaju mogućnost digitalnog uključenja, ne mogu doći u bolnicu a trebaju pomoć. U njihovim bi ambulantama bile ‘sobe za liječenje na daljinu’ i tako bi dodatno mogli pomoći našim pacijentima”, kaže dr. Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice Psihijatrijske klinike Vrapče koja je već na početku lockdowna našla način kako pomoći pacijentima ‘na daljinu’. Riječju, mogućnosti za prilagodbu zdravstvenog sustava ‘novom normalnom’ postoje, a na liječnicima i onima koji vode sustav je da nađu najučinkovitiji način koji će barem smanjiti štetne posljedice korone na zdravlje i za one koji se od te pošasti neće razboljeti, ali imaju drugih zdravstvenih problema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:56