APATIČNA NACIJA

Hrvati kupuju skupo i loše jer misle da ne mogu ništa mijenjati

Potrošači u EU uspješno se organiziraju i bojkotiraju proizvođače koji neopravdano dižu cijene. U Hrvatskoj je takav proces još utopija

ZAGREB - Prije dvije godine neki su talijanski trgovački lanci digli cijenu nekoliko vrsta tjestenine za 20 centi. Potrošačima okupljenima u jednu od udruga za zaštitu potrošača objašnjenja poskupljenja nisu bilo dovoljno uvjerljiva i pozvali su svoje članove na bojkot tih proizvoda. Nakon dvadesetak dana upornost se isplatila i trgovci su istaknuli novu cijenu - višu, ali ipak 10 centi manju.

Razina svijesti

Ovo je samo jedan primjer kako se udruge za zaštitu potrošača u europskim zemljama uspijevaju izboriti za svoja prava kada ocijene da je povećanje cijena neopravdano . Je li takav ili sličan bojkot moguć i kod nas u uvjetima nekontroliranog divljanja cijena prehrambenih proizvoda, pokušali smo doznati u našoj najvećoj udruzi Potrošač.

Jadranka Kolarević, predsjednica Potrošača, izjavila nam je kako bilo kakav bojkot nije moguć jer “sumnja u tu razinu svijesti naših potrošača”.

- Kod nas vlada velika nevjerica da se nešto može učiniti. Građani se moraju više angažirati. Niska je svijesto tome da pojedinac može na nešto utjecati. Pogotovo ako znamo kakvo nam je pravosuđe. Mi smo davno dobili parnicu protiv HT-a zbog uvođenja novog tarifnog modela, ali taj je predmet još na sudu - rekla je Kolarević.

Nepravedno tržište

U Hrvatskoj su registrirane 32 udruge za zaštitu potrošača udružena u dva saveza. Ogroman broj problema teško se rješava zbog nedostatka novca i stručnjaka koji bi pružali stručnu i pravnu pomoć. Mira Brumerček-Lukačević, predsjednica osječkog Potrošača, kaže da im je sada prioritet rješavanje velikog broja pritužbi na ovrhe.

- Sada je veliki pritisak jer si ne možemo priuštiti stručnjake za to područje. Ova kriza izbacuje problem za problemom i ne možemo sve stići - kaže Brumerček-Lukačević. Povećanje cijene kruha nije jedini problem ove udruge.

- Apsolutno smo za ideju bojkota kupnje proizvoda, ali to se može provesti samo u uređenom društvu gdje tržište funkcionira po pravednijim principima - kaže ona.

Jedini dosad zabilježen slučaj sličan bojkotu dogodio se u Splitu. Njihova je udruga prije dvije godine provela akciju “Suzdržavanja od kupnje”. Neno Kurtović, predsjednik splitskog Potrošača, slaže se da ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrošačkim pravima.

- Evo kako vam to izgleda u praksi. Kada je osobni problem u pitanju, potrošač je u stanju i deset puta doći u udrugu da se to riješi. Ali kada dođe još jedan s istim problemom i mi pozovemo ovog prvog da zajedno riješimo problem, on odjedanput nema vremena - kaže Kurtović.

Bez zaštite za siromašne

- Glavni je problem što nemamo jedinstva. Mi bismo mogli sutra pozvati ljude - ne kupujte šećer, danas nemojte kupovati kruh ili slično. Ali što bi se onda dogodilo? Rekli bi nam da ugrožavamo tržište, da stvaramo novu nezaposlenost, da to radimo za nečije političke ciljeve -kaže Kurtović. Po njemu, trenutačno je najveći problem što su potrošači potpuno izuzeti u promjenama energetskog zakonodavstva i neće moći zaštititi siromašne građane od skorog povećanja cijena plina.

‘Iako je poskupio, kontejneri su i dalje prepuni bačenog kruha’

U Istarskoj udruzi Potrošač nabrajaju brojne probleme . Blizina Italije i uspjesi talijanskih udruga čine ih još više frustriranim . Predsjednik Udruge Vladimir Ivančević pozdravio je preporuku ministra Čobankovića da kupci idu tamo gdje je jeftinije. - Danas barem, hvala Bogu, imamo dosta trgovačkih centara . Kruh je poskupio, ali kada pogledamo u kontejnere vidimo puno bačenog kruha, kaže Ivančević.

- Pitam se gdje je snaga naših potrošača. Kada im se nešto predloži najčešći je odgovor “ne bi baš ja”. Zato jedva čekam da uđemo u EU i da se stvore zakonski okviri koji će spriječiti gaženje prava potrošača. Tada neće biti problem bojkotirati proizvode koji su bezobrazno skupi .

Ivančević upozorava na Državne robne zalihe, koje su godinama bile mehanizam za državnu intervenciju u slučaju poremećaja stanja na tržištu. Danas kada je stanje na tržištu poprimilo stanje elementarne nepogode, o stanju u državnim robnim zalihama može se doznati jedino na stranicama crne kronike -’nestalo, nije pronađeno, pometeno, otuđeno...’

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 14:09