Građani u Hrvatskoj više vjeruju društvenim mrežama - Facebooku, Instagramu, X-u i drugima nego ključnim državnim institucijama: Vladi, Saboru, pravosuđu i političkim stankama. Navedene institucije na samom su dnu ljestvice povjerenja, dok građani najviše vjeruju članovima vlastite obitelji. Na skali od nula do deset, na kojoj nula označava potpuni manjak povjerenja, a deset najviše povjerenje, članovima vlastite obitelj daju ocjenu devet. Nakon obitelji najviše vjeruju znanstvenicima, ali znatno manje nego obitelji - njima na skali povjerenja daju ocjenu šest.
Od državnih i javnih institucija građani najviše povjerenja imaju u vojsku, a zanimljivo je da je u posljednje tri godine povjerenje u vojsku u blagom porastu. Na sredini rang-ljestvice povjerenja, s ocjenom oko pet, nalaze se odgojno-obrazovni sustav i policija. U donjem dijelu ljestvice povjerenja su nevladine organizacije, Europska unija, velika poduzeća i korporacije, mediji, Crkva, sindikati i javna uprava te društvene mreže.
Ali svi oni uživaju veće povjerenje od aktualne Vlade, Sabora, pravosuđa i političkih stanaka. Iznimku među državnim institucijama čini predsjednik Republike. Iako je i on u donjem dijelu rang-liste povjerenja, građani mu vjeruju više nego Vladi, Saboru, pravosuđu i političkim strankama, a zanimljivo je i da je povjerenje u predsjednika Republike u posljednje tri godine u porastu: u svibnju 2022. građani su mu dali ocjenu četiri, a danas mu daju ocjenu nešto veću od pet.
PROČITAJTE VIŠE Hrvati, pokazuje istraživanje, sve manje vjeruju institucijama
Pokazuju to rezultati četvrtog vala istraživanja koja se od 2022. do danas provode u okviru Regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory (ADMO) u čijem radu sudjeluju istraživači triju zagrebačkih fakulteta: Političkih znanosti, FER-a i Katedre za psihologiju Filozofskog fakulteta, zatim istraživači Sveučilišta u Dubrovniku, GONG, Oštro iz Slovenije te AFP i Xwiki iz Francuske.
Četvrti i najnoviji val istraživanja predstavljen u srijedu u Zagrebu proveden je tijekom veljače i ožujka ove godine na nacionalnom uzorku od 690 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina koji koriste internet. Cilj je ispitati povjerenje građana u institucije i civilno društvo, rasvijetliti vjeruju li građani da mogu mijenjati političke procese i smatraju li da je važno sudjelovati u njima, u koje teorije zavjere najčešće vjeruju te u kakvu je odnosu njihova sklonost teorijama zavjere s potporom populističkim akterima i strankama u Hrvatskoj.
Najviše povjerenja u institucije, pokazuje ovo istraživanje, imaju birači HDZ-a, a najmanje oni koji apstiniraju od izbora. Manje povjerenja u institucije imaju građani skloniji teorijama zavjere, kao i oni koji su uvjereni da svojim djelovanjem, kao što su peticije, prosvjedi ili izlazak na izbore, mogu mijenjati stvari.
Ispitivan je i odnos ljudi prema politici i političarima, kao i odnos politike prema njima. Prilično je zabrinjavajući podatak da je samo pet posto ispitanih u ovoj anketi izjavilo da politika u Hrvatskoj dobro zastupa njihove i interese. Međutim, nakon posljednjih parlamentarnih izbora održanih u proljeće prošle godine i predsjedničkih izbora okončanih početkom ove godine, uočeni su i neki pozitivni trendovi - porastao je broj onih koji tvrde da su zainteresirani za politiku i izbore - u svibnju 2022. takvih je bilo samo 20 posto, a u ožujku ove godine bilo ih je gotovo 35 posto.
Prije tri godine samo 35 posto ispitanika izjavilo je da su u stanju samostalno raspravljati o političkim problemima i pitanjima, a danas ih je 45 posto. Čini se, kazao je predstavljajući rezultate istraživanja profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nebojša Blanuša, da su posljednji parlamentarni izbori i predsjednički izbori kod dijela građana pobudili interes za politiku i sudjelovanje u njoj.
PROČITAJTE VIŠE Veliko istraživanje otkrilo koliko mladih razmišlja o napuštanju Hrvatske i zašto, brojka bi vas mogla iznenaditi
Međutim, emocije hrvatskih građana prema politici i dalje su izrazito negativne. Na pitanje koje emocije politika i političari pobuđuju u njima, najviše ispitanika izjavilo je da navedeni u njima izazivaju ogorčenost, ljutnju, bijes, gađenje, dakle odbojnost. Druga, nešto manja skupina ispitanih tvrdi da politika i političari u njima izazivaju tjeskobu, tugu ili strah, ili - jednom riječju - anksioznost, dok minoran dio uzorka izjavljuje da politika i njezini akteri kod njih pobuđuju osjećaj nade, povjerenja, ponose ili divljenja.
Kad je posrijedi sklonost građana teorijama zavjere, istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj u zabrinjavajućem porastu broj onih koji vjeruju u antisemitsku teoriju zavjere prema kojoj Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima - prije tri godine bilo ih je 20 posto, a danas ih je čak 35 posto. Središnja figura "židovske zavjere" i dalje je George Soros: 2022. godine bilo je 18 posto onih koji su vjerovali u teoriju zavjere da Soros špijunira i podriva države u kojima djeluje putem organizacija koje financira, a danas ih je čak 27 posto. U porastu je broj onih koji vjeruju u teoriju da se svatko tko je spojen na internet tajno prati i nadzire, kao i broj onih koji vjeruju u teoriju da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire šire zaraze kako bi povećale prodaju lijekova i cjepiva.
U Hrvatskoj raste i broj onih koji vjeruju u nove viralne teorije zavjere koje se šire društvenim mrežama poput one o velikoj zamjeni stanovništva, a prema kojoj su europske granice namjerno otvorene kako bi se bijelo stanovništvo zamijenilo islamskim doseljenicima...
Komentari
0