UPOZORENJE REVIZIJE

Hrvatska bi mogla ostati bez stotina milijuna eura europskog novca za izgradnju i opremanje škola

Do kraja listopada 2024. godine ugovoreno je tek 8 posto od ukupno 1,3 milijarde eura raspoloživih sredstava

Ilustracija

 Josip Bandic/Cropix

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačke-neretvanske županije najveća je "zvijezda" tematskih revizija koje su lani proveli revizori jer je jedini dobio nepovoljno mišljenje o financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja za 2023. godinu od Državne revizije. Izvješća Državne revizije, naime, ovih dana su poslana u Sabor, a i sva negativna proslijeđena su Držanom odvjetništvu RH.

"Tijekom 2024. Ured je obavio 181 revizija, od čega 156 financijskih revizija, 22 revizije učinkovitosti i tri revizije usklađenosti te 69 provjera provedbe naloga i preporuka. U tijeku je 39 revizija, odnosno 38 financijskih revizija i jedna revizija usklađenosti te 21 provjera provedbe naloga i preporuka na području županija i Grada Zagreba, odnosno naloga i preporuka danih 537 gradova i općina u reviziji učinkovitosti", navode u Državnoj reviziji.

Ured je lani, naime, obavio financijsku reviziju 22 zavoda za javno zdravstvo, i to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je proračunski korisnik državnog proračuna i 21 zavoda za javno zdravstvo.

"O financijskim izvještajima Zavoda za javno zdravstvo izraženo je osam bezuvjetnih, 13 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje. O usklađenosti poslovanja izraženo je 15 bezuvjetnih, šest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje", kažu.

To nepovoljno mišljenje, jedino koje je Državni ured za reviziju iskazao, odnosi se upravo na Zavod za javno zdravstvo Dubrovačke-neretvanske županije gdje je utvrđeno više od 40-ak raznih propusta. Prema nalazu tamo su utvrdili "nepravilnosti i propuste koje se odnose na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje i izvršenje plana, računovodstveno poslovanje i financijske izvještaje, prihode, rashode te javnu nabavu".

image

Glavni državni revizor Ivan Klesić

Bruno Konjevic/Cropix/Cropix

"Uvidom u zapisnike sa sjednica Upravnog vijeća iz 2023. utvrđeno je da ravnatelj nije tijekom 2023. sastavljao ni podnosio Upravnom vijeću pisana izvješća o poslovanju Zavoda. Odredbama članka 87. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te odredbama članka 24. Statuta, između ostalog, propisano je da ravnatelj podnosi upravnom vijeću pisano izvješće o cjelokupnom poslovanju jedanput tromjesečno, dok je odredbama članka 20. Statuta, između ostalog, propisano da Upravno vijeće odlučuje o izvješćima ravnatelja o radu i poslovanju Zavoda svaka tri mjeseca. Upravno vijeće nije izradilo ni podnijelo osnivaču (Županiji) izvješće o svom radu za 2023.", stoji u izvješću Državne revizije.

Također su utvrdili kako je Zavod koncem lipnja 2023. godine prestao s korištenjem postojećeg računovodstvenog programa te je početkom srpnja 2023. započeo s korištenjem novog računovodstvenog programa.

"Prema podacima iz glavne knjige na 30. lipnja 2023. ukupna vrijednost imovine iznosi 2,872.980,02 eura (nefinancijska imovina 939.147,82 eura, a financijska imovina 1,933.832,20 eura), dok vrijednost obveza i vlastitih izvora iznosi 3,121.320,19 eura (obveze 607.182,17 eura te vlastiti izvori 2,514.138,02 eura). Navedeni podaci prije prijenosa u novi računovodstveni program nisu usklađeni jer vrijednost ukupne imovine nije jednaka vrijednosti obveza i vlastitih izvora, nego je vrijednost imovine manja za 248.340,17 eura od vrijednosti obveza i vlastitih izvora. Nadalje, prijenos podataka na račune glavne knjige zbog korištenja novog računovodstvenog programa nije obavljen tako da završno stanje imovine, obveza i vlastitih izvora koncem lipnja 2023. odgovara stanju početkom srpnja 2023.", stoji u nalazu revizije.

Ured je obavio financijsku reviziju šest proračunskih korisnika državnog, odnosno Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

O financijskim izvještajima, kao i o usklađenosti poslovanja izraženo je pet bezuvjetnih i jedno uvjetno mišljenje.

"Na uvjetno mišljenje o financijskim izvještajima u reviziji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine utjecale su nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskom izvještavanju, zbog čega dio podataka iskazanih u financijskim izvještajima nije točan. Na uvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja u reviziji Ministarstva znanosti i obrazovanja utjecale su nepravilnosti u područjima djelokruga, planiranja i izvršenja plana te rashoda, a odnose se na donošenje više podzakonskih propisa iz nadležnosti Ministarstva, a s donošenjem pojedinih se kasni više od 15 godina", utvrdili su revizori.

"Opravdani rizik da Hrvatska neće iskoristiti EU sredstva za dogradnju škola"

Državna revizija utvrdila je kako postoji opravdani rizik da Hrvatska neće uspjeti iskoristiti europska sredstva za dogradnju škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave ni ostvariti postavljeni cilj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Proizlazi to iz izvješća Državnog ureda za reviziju o korištenju sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Hrvatskoj objavljenog u ponedjeljak, a vezano za ulaganja u izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave.

Do kraja listopada 2024. godine, naime, ugovoreno je tek 8 posto od ukupno 1,3 milijarde eura raspoloživih sredstava (kombinacija bespovratnih sredstva i zajma) za izgradnju ili dogradnju 29 osnovnih škola odnosno sportskih dvorana.

U Hrvatskoj, kako se navodi, 619 osnovnih škola radi u više smjena, a 411 škola nema sportsku dvoranu.

Ured je mišljenja, stoji u izvješću, da postoji opravdani rizik da zainteresirani prijavitelji neće stići dostaviti sve projektne prijedloge i da se neće stići provesti planirani projekti pa time niti iskoristiti ukupno raspoloživa sredstva do sredine 2026. godine kada završava provedba NPOO-a.

Kako bi Hrvatska dobila bespovratna sredstva od 302 milijuna eura, do sredine 2026. godine 70 posto učenika osnovnih škola mora pohađati nastavu u jednoj smjeni, a da bi dobila puni iznos od 1,3 milijarde eura 100 posto učenika mora biti u jednoj smjeni.

Ured je u okviru revizije učinkovitosti korištenja sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Hrvatskoj, osim ulaganja u osnovne škole, revizijskim uzorkom obuhvatio i povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i jačanje plinske infrastrukture, te nabavu opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka.

Pritom je utvrdio da je provedba aktivnosti učinkovita, pri čemu su potrebna poboljšanja te je subjektima revizije dao ukupno deset preporuka. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
07. travanj 2025 21:20