AKCENT

Hrvatska između zahtjeva EU i ilegalnih migranata

U tako nezahvalnoj situaciji nije dobro unaprijed odbaciti svaku kritiku i pripisati to nekakvoj propagandi protiv Hrvatske
Ursula von der Leyen i Andrej Plenković
 John Thys/POOL/AFP
Objavljeno: 27. listopad 2020. 11:58

Koronakriza je prolazna i od njezinih će se posljedica Europska unija sigurno oporaviti. Veći dugoročni izazov za EU bit će zajednički pristup migrantskoj politici. O tome već duži niz godina nema jedinstva u EU, a teško će se to jedinstvo stvoriti i ubuduće. Kako unutar EU nema pune solidarnosti, najviše će na udaru biti države koje imaju vanjsku granicu. Do sada su to bile Grčka, Malta, Italija i Španjolska, a ubuduće to može biti i Hrvatska. Zaustavljanje ilegalnih migracija na svojim granicama je i sada izazov za Hrvatsku koja ima najdulju vanjsku granicu Europske unije.

Ne radi se tu o sprječavanju ilegalnog prelaska državljana susjednih BiH, Crne Gore i Srbije. Oni ionako mogu putovati u EU bez viza. Problem su ilegalni migranti koji su ilegalno došli u BiH i ilegalno prelaze u Hrvatsku. Zadaća koja je pripala Hrvatskoj nije nimalo zahvalna. Mora dokazati da je sposobna štititi vanjsku granicu EU i ne puštati ilegalne migrante. Ako ih zaustavi, dobit će komplimente, kao što ih je i dobila od mnogih država članica. Time će se dokazati da je spremna i za ulazak u Schengen. Ako ih bude propuštala, dat će povoda susjedima poput Mađarske i Slovenije za postavljanje bodljikave žice na granici.

Nije lako spriječiti ulazak migranata koji su, da bi se približili hrvatskoj granici i time ulasku na teritorij EU, ilegalno već prešli nekoliko granica pa neće lako odustati od cilja. Informativnim kampanjama, porukama da ne dođu, molbama da se vrate svojim kućama nije ih moguće odvratiti od nauma da uđu u Hrvatsku, u namjeri da nastave dalje prema zapadu Europe. To je moguće samo uz veliki policijski nadzor i suradnju s državama preko kojih oni ulaze u Hrvatsku, u ovom slučaju BiH.

No Hrvatska se sada suočava i s kritikama da se izbjeglice koje iz BiH ulaze u Hrvatsku zlostavlja i prisilno vraća u BiH.

Takve kritike uglavnom su dolazile od nevladinih udruga, a o tome su pisali i mediji. Ali sada i Europska komisija ozbiljno shvaća takve pritužbe i najavljuje konzultacije s hrvatskom Vladom kako bi se istražili navodi tome da hrvatska policija zlostavlja izbjeglice.

Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, Ylva Johansson, napisala je da "vrlo ozbiljno shvaća" izvještaje koji govore o vraćanju izbjeglica i nehumanom postupanju prema migrantima na granici Hrvatske i BiH.

Tako se Hrvatska suočava s izazovom da mora dokazati Europskoj uniji da je sposobna čuvati vanjsku granicu i spriječiti ilegalni ulazak migranata te istodobno osigurati poštivanje temeljnih prava i istražiti sve navode o zlostavljanju. U tako nezahvalnoj situaciji nije dobro unaprijed odbaciti svaku kritiku i pripisati to nekakvoj propagandi protiv Hrvatske.

Jedini način da se osigura pravedan pristup tom pitanju je to da se bude potpuno iskren, treba utvrditi cijelu rutu kojom su oni došli do BiH (vjerojatno ih je većina prije toga već prošla teritorijem EU) i potom utvrditi čija je odgovornost za procesuiranje njihovih zahtjeva za azil. A traženje azila nije zločin i migranti sami nisu krivi. Druga su priča krijumčari koji koriste njihovu tragediju, oni bi trebali biti na udaru policije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:24