ANALIZA SUMMITA

Hrvatska je čvrsto stala na ispravnu stranu povijesti, kao i 1941.! A jedna je stvar izbačena iz Deklaracije zbog Srbije...

Koliki je utjecaj i važnost danas održanog sastanka potvrđuje i odluka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da se, uz uobičajeni igrokaz, pojavi u Dubrovniku

Volodimir Zelenski i Andrej Plenković

 Bozo Radic/Cropix

Bilo je to 2016. godine kad je hrvatski premijer Andrej Plenković Ukrajini ponudio naša iskustva mirne reintegracije. Rusija je nakon toga reagirala burno, a i u Hrvatskoj je bilo mnogo onih koji su prigovarali jer smo "razljutili Moskvu". Osam godina kasnije i dalje ima onih koji tvrde da je Rusija bila "prisiljena" napasti Ukrajinu, da Kijevu ne treba pomagati jer se tako produljuje patnja – bi li patnja bila manja da se Ukrajina predala Rusiji? – ali Hrvatska je službeno čvrsto stala na ispravnu stranu povijesti, kao i 1941. godine.

Treći summit Ukrajina - Jugoistočna Europa (prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani), ujedno i treći summit koji Hrvatska organizira kako bi pomogla Ukrajini (Parlamentarni sastanak Krimske platforme i Međunarodna donatorska konferencija za humanitarno razminiranje Ukrajine), dosadašnja je kruna ispravne politike Zagreba. Koliki je utjecaj i važnost danas održanog sastanka potvrđuje i odluka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da se, uz uobičajeni igrokaz, pojavi u Dubrovniku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u prvoj posjeti Hrvatskoj uopće, zahvalio je na 11 sigurnosnih paketa pomoći koje je uputila naša zemlja od početka ruske agresije. Premijer Plenković je istaknuo da je siguran sam da će summit, predstavljati dodatnu potporu sudionica međunarodnim naporima ukrajinskog predsjednika. Zelenski je zatim dodao da je ruska agresija ugroza i za stabilnost istočne Europe. "Sve te prijetnje Moskve su stvarne. Ona želi destabilizirati Europu i na Balkanu i na Baltiku miješajući se u živote drugih država. Upravo zato moramo jačati kapacitete za borbu protiv destabilizacije Europe i svijeta", rekao je ukrajinski predsjednik.

Premijer Plenković je ocijenio da potpora ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije nije samo stvar solidarnosti s narodom koji se bori za svoj opstanak. "To također predstavlja ključni geopolitički i sigurnosni interes za sve nas. Rusija nije samo napala Ukrajinu već je također potkopala temelje europske sigurnosti, kršeći glavna načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka. Ruska agresija je napad na suvereno pravo svake države da izabere svoj vlastiti politički put i svoje partnere, a to je temelj europske stabilnosti nakon hladnog rata."

Ukrajinski je predsjednik govorio i svom mirovnom planu: "Do studenog će dokument biti spreman i sadržavat će uvjete potrebne za završetak rata. Vjerujem da ćete svi ovdje biti uključeni u proces … Prva točka koncentrira se na to je li deficit geopolitičke sigurnosti u Europi nešto što se može riješiti. Riješi li se to, Putin bi, vjerujemo, mogao izgubiti svoju geopolitičku snagu i Rusija bi se mogla prestati miješati u slobodu država s kojima graniči", poručio je Zelenski.

Prije summita potpisan je Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine. "Hrvatska i Ukrajina ponavljaju svoju najoštriju osudu ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog aktualnog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i privremene okupacije državnog područja Ukrajine, što predstavlja očito kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a, Helsinški završni akt i Parišku povelju". Navodi se i kako će Hrvatska i Ukrajina razmjenjivati iskustva i naučene lekcije kako bi razvijale svoju kibernetičku sigurnost i sposobnosti kibernetičke obrane i poboljšale svoju kibernetičku otpornost i zaštitu kritične infrastrukture.

Deklaracija Dubrovačkog summita je dala podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali nije pozvala na sankcije protiv Rusije zbog Srbije koja je Ukrajini prodala oružja u vrijednosti gotovo milijardu eura.

Rasprave o sudjelovanju Zorana Milanovića, Predsjednika Republike Hrvatske na summitu, bespredmetne su budući da boravi u radnom posjetu Republici Poljskoj te sudjeluje na 19. sastanku šefova država Arraiolos grupe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:21