PODACI POKAZUJU

Hrvatska među pet zemalja članica Europske unije koje imaju višak u proračunu

Prinosi na hrvatske državne obveznice prilično su stabilni dok u slučaju većeg broja zemalja cijena zaduživanja raste

Marko Primorac i Boris Vujčić

 Ranko Šuvar/Cropix

Hrvatska je lani ostvarila proračunski suficit od 0,1 posto BDP-a i time se svrstala među pet zemalja EU koje su godinu završile s viškom u državnoj blagajni, objavio je Eurostat. U toj skupini zemalja još su Danska (3,3%), Cipar (2,4%), Irska (1,7%) i Švedska (1,1%), dok je prosjek za EU iznosio 3,3 posto, a za euro područje 3,6 posto. Zemlja s najvećim proračunskim manjkom lani je bila Italija, iznosio je osam posto, a slijede je Mađarska (6,2%) i Rumunjska (6,3%).

Dobro stanje u proračunu i rast BDP-a osigurali su i znatno smanjenje razine zaduženosti. Javni dug je u drugom tromjesečju ove godine iznosio 66,5 posto BDP-a, što je 5,9 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju lani. U EU prosječno iznosi 83,1 posto, što je 2,8 postotnih bodova manje nego godinu prije.

Unatoč velikom smanjenju duga (16,7 bodova u godinu dana), najzaduženija zemlja i dalje je Grčka, s javnom dugom od 166,5 posto, slijedi Italija s 142,4 posto, a veći od godišnjeg BDP-a je u još četiri zemlje: Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu i Belgiji.

Vanjski šokovi

Zahvaljujući značajnom priljevu sredstava iz fondova EU, ali i lanjskoj povišenoj inflaciji, Hrvatska je nastavila višegodišnji trend "fiskalne konsolidacije", što percipiraju i ulagači. U vrijeme pojačanih napetosti na tržištima, prinosi na hrvatske državne obveznice uglavnom su stabilni. Prema podacima Trading Economicsa, proteklog tjedna ostali su nepromijenjeni (4,11 posto na desetogodišnje obveznice), dok su povećani u slučaju većine zemalja EU, ali osobito u SAD-u.

Fiskalni kapacitet Hrvatske, sposobnost da odgovori na buduće vanjske šokove i socioekonomske izazove, piše Velimir Šonje u nedavno objavljenom tekstu "Još jedan ratni šok i njegov utjecaj na gospodarstvo", znatno je uvećan.

"Donedavno je tako nešto bilo nezamislivo. Mentalno smo još uvijek navikli na prošlo svršeno vrijeme u kojem smo bili na vjetrometini - ranjivi, bez dobrih financijskih instrumenata, visokozaduženi, uplašeni pred svakom globalnom krizom, sretni kada bismo imali obvezničke prinose kao Mađari, dok su nam Talijani bili nedostižni", navodi.

Sada je situacija drugačija, ističe, Hrvatska je neusporedivo stabilnija, "opasana brojnim fiskalnim i financijskim osiguračima". No, da bi dalje napredovala unutar tog kruga, ističe Šonje, "moramo biti još bolji i spremniji na korekciju vlastitih pogrešaka".

Paket pomoći

To bi podrazumijevalo još veću konsolidaciju u dobra vremena. Zbog utjecaja inflacije, nedavnim rebalansom proračuna Vlada je usvojila novi paket pomoći građanima težak 464 milijuna eura ili oko 0,6 posto BDP-a, a ukupni rashodi povećani su za 1,24 milijarde eura ili 1,7 posto BDP-a. Manjak ukupnog proračuna za ovu godinu istodobno je smanjen s 0,7 na 0,3 posto, kao i procjena javnog duga, s 62,6 na 60,7 posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 09:15