HRVATSKA OSTVARILA DEFICIT OD REKORDNO NISKIH 0,9 POSTO BDP-A, PAO I JAVNI DUG Evo što je imalo najveći utjecaj na dobre rezultate

Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,15 milijardi kuna, što čini rekordno niskih 0,9 posto BDP-a, dok je javni dug pao na 82,9 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS) i EUROSTAT.

Konsolidirani dug iznosio je na kraju prošle godine 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države iznosio je, pak, na kraju prošle godine 3,155 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a.

Prema prvim podacima DZS-a, objavljenima u travnju, deficit opće države iznosio je 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.

Navodi se, također, da je veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

"Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda", ističe DZS.

Naime, tijekom 2016. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2015.

Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4 posto.

Javni dug smanjen na 82,9 posto BDP-a

U drugoj procjeni, objavljenoj u ponedjeljak, u odnosu na prvu procjenu iz travnja osjetno je korigiran udio javnog duga u BDP-u s prvotnih 84,2 na 82,9 posto.

Udio duga u BDP-u smanjio se za svaku proteklu godinu, čemu je glavni razlog revizija BDP-a, navodi se u izvješću BDP-a.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, dug opće države u 2015. i 2016. minimalno je revidiran zbog proširenja obuhvata sektora opće države, navodi DZS.

Na smanjenje duga opće države u 2016. od 506 milijuna kuna utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države.

Osim toga, padu duga opće države od 2015. godine doprinosi i smanjenje duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima, kaže se u izvješću DZS-a.