BITKA ZA ŽITO

Hrvatska ponuda Ukrajini: ‘Evo vam naše luke i željeznica, to vam može biti alternativni pravac!

Na sjednici Opće skupštine UN-a državni tajnik za političke poslove Frano Matušić rekao je da su ‘hrvatske željeznice i luke u Jadranu jedan od mogućih alternativnih pravaca‘

Luka Ploče

 Božidar Vukičević/Cropix

Nakon što se povukla iz Crnomorske inicijative o žitu, Rusija već treći dan zaredom bespilotnim letjelicama i projektilima napada ukrajinske luke. Intenzitet udara daje naslutiti da je Kremlju cilj u potpunosti paralizirati izvoz žitarica iz Ukrajine i ostaviti milijune ljudi gladnima.

U žestokom napadu na lučke gradove Odesu i Mikolajiv stradalo je najmanje dvoje civila, a ranjeno je 27 ljudi. Bombardiranje je oštetilo žitne terminale u južnoj Ukrajini zbog čega su dijelovi infrastrukture za izvoz u Odesi i obližnjem Čornomorsku izvan pogona, a gotovo 60.000 tona žitarica je uništeno.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ovaj napad pokazuje da meta Rusije više nisu samo Ukrajinci. "U lukama koje su napadnute nalazi se oko milijun tona hrane. To je količina koja je trebala biti isporučena potrošačima u Africi i Aziji. U lučkom terminalu koji je najviše stradao od ruskog terora bilo je uskladišteno 60.000 tona poljoprivrednih proizvoda koji su bili namijenjeni otpremi u Kinu", rekao je Zelenski.

Najviši europski diplomat Josep Borrell optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi glad kao oblik agresije. "Moskva pretvara glad ljudi u oružje. To će stvoriti mnogo problema za ljude diljem svijeta", komentirao je Borrell. "Postoji samo jedno rješenje - povećati vojnu potporu Ukrajini", dodao je diplomat.

image

Jedan od brodova koji su prevozili ukrajinsko žito

Ozan Kose/Afp

Ministri vanjskih poslova raspravljali su o fondu od 20 milijardi eura za oružje, streljivo i drugu vojnu pomoć Ukrajini tijekom četiri godine. Prijedlog ne bi uključivao izravno plaćanje iz EU za ukrajinsko oružje, nego bi, umjesto toga, Bruxelles pomogao zemljama da pokriju vlastite troškove kupnje i doniranja streljiva, projektila i tenkova.

Unatoč sve glasnijim prozivkama, nema indicija da Rusija namjerava stati s napadima. Bijela kuća objavila je da je Kremlj postavio dodatne morske mine na prilaze ukrajinskim lukama u Crnome moru te upozorila da bi Rusija uskoro mogla napasti civilne brodove u Crnome moru i za to okriviti Ukrajinu.

Rusija je 17. srpnja najavila povlačenje iz sporazuma o žitu i zaprijetila Ukrajini ako inicijativa nastavi funkcionirati bez ruskog sudjelovanja. Crnomorska inicijativa za izvoz žita, postignuta prije godinu dana uz posredovanje Turske i UN-a, omogućila je da ukrajinsko žito stigne do mnogih zemalja koje su suočene s prijetnjom gladi. Rusija tvrdi da je iz sporazuma o žitu izašla kao odgovor na napad na Krimski most.

Međutim, britanski obavještajci vjeruju da se Rusija odlučila povući puno prije nego što je to najavila jer inicijativa više nije služila njezinim interesima. Umjesto da prizna pravi razlog povlačenja, Moskva se odlučila poslužiti dezinformacijama, "tvrdeći da je do povlačenja došlo zbog zabrinutosti da su civilni brodovi u opasnosti od ukrajinskih mina i da je Ukrajina koristila vojni koridor u vojne svrhe". Obrambena obavještajna služba Velike Britanije ističe da je Kremlju konačni cilj zaustaviti bilo kakav komercijalni izvoz iz ukrajinskih luka.

image
Bo Amstrup/Afp

Putin je u međuvremenu rekao da bi se Rusija mogla vratiti sporazumu ako Zapad ponudi ruskim bankama pristup sustavu plaćanja SWIFT. Nakon što je Ukrajina obećala da će nastaviti isporuku žitarica unatoč ruskom povlačenju iz sporazuma, Moskva je sjeverozapadne i jugoistočne dijelove Crnog mora proglasila "privremeno opasnima" za plovidbu i rekla da će svaki brod koji prolazi tim dijelom mora tretirati kao brod koji prevozi vojni teret.

Ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede procjenjuje da će biti potrebna godina dana da se obnove objekti za izvoz oštećeni u posljednja tri dana. Ministar poljoprivrede Mikola Solski upozorio je da ako Ukrajina ne bude mogla izvoziti hranu, "stanovništvo najsiromašnijih zemalja bit će na rubu preživljavanja, a cijene hrane - brašna, žitarica, mesa - značajno će porasti". Cijene pšenice porasle su više od 2,5 posto u utorak i gotovo osam posto u srijedu usred napada u Odesu, ključnu luku za izvoz žitarica. U srijedu je trgovačka cijena od 7,23 američka dolara po bušelu i dalje bila gotovo 80 posto ispod prošlogodišnjeg vrhunca.

image
Alexander Nemenov/Afp

U međuvremenu su europski susjedi Ukrajine pozvali EU da produlji zabranu uvoza žitarica do kraja godine zbog straha da će lokalni poljoprivrednici biti ugroženi zbog preusmjerene ukrajinske isporuke. U lipnju je Bruxelles pristao dopustiti Poljskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj da ograniče uvoz žitarica iz Ukrajine do rujna.

Poljska neće otvoriti granicu s Ukrajinom nakon 15. rujna ako istekne moratorij Europske komisije na uvoz ukrajinskog žita, izjavio je poljski premijer Mateusz Morawiecki. Naglasio je da Varšava poduzima ovaj korak "ne protiv Ukrajine", nego "za poljske poljoprivrednike". Morawiecki je istaknuo da će se zatvaranje granice odnositi i na drugu poljoprivrednu robu.

S druge strane, Hrvatska je ponudila svoju željezničku mrežu i luke u Jadranskome moru kao alternativni izvozni pravac za ukrajinsko žito. Na sjednici Opće skupštine UN-a 18. srpnja državni tajnik za političke poslove Frano Matušić rekao je da su "hrvatske željeznice i luke u Jadranu jedan od mogućih alternativnih pravaca".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:21