Hrvatski osnovnoškolci postigli iznadprosječne rezultate iz matematike i prirodoslovlja

Za razliku od hrvatskih 15-godišnjaka koji na PISA testiranju postižu zabrinjavajuće loše rezultate i Hrvatsku u svim dosad provedenim ciklusima svrstavaju ispod prosjeka zemalja OECD-a, učenici četvrtih razreda osnovnih škola iz matematike i prirodoslovlja uspjeli su postići iznadprosječne rezultate na međunarodnoj procjeni znanja TIMSS.

Upravo je istekao embargo na objavu rezultata novog ciklusa ispitivanja TIMSS u kojemu je sudjelovalo više od 580 tisuća učenika iz 64 zemlje. Najveći uspjeh u matematici i prirodoslovlju postigli su Singapur, Kineski Taipei, Republika Koreja, Japan i Hong Kong.

Razlike između dječaka i djevojčica

U TIMSS-u je sudjelovalo 3785 učenika četvrtih razreda osnovnih škola iz Hrvatske. Po podacima koje je danas predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, učenici su iz matematike uspjeli postići 509 bodova, što je Hrvatsku pozicioniralo na 34. mjesto od 58 zemalja sudionica u ovome dijelu ispitivanja. Riječ je o znatnom poboljšanju u odnosu na istraživanja iz prethodnih godina: primjerice, Hrvatska je 2011. ostvarila ispodprosječni rezultat od 490 bodova. Pritom su u svakom istraživanju znanja matematike dječaci postizali statistički značajno bolje rezultate obzirom da su djevojčice ostvarivale u prosjeku desetak bodova manje.

Iz prirodoslovlja su učenici četvrtih razreda Hrvatske također postigli iznadprosječne rezultate, kao i u dvama prethodnim ciklusima. Ovoga puta ostvarili su 524 boda i zauzeli 20. mjestom od 58 zemalja sudionica. Taj je rezultat ipak nešto niži od onoga iz 2015. godine (533 boda), no još uvijek veći od onoga iz 2011. godine (516 bodova). Za razliku od matematike u prirodoslovlju ne postoje razlike u rezultatima djevojčica i dječaka.

Predmetna nastava uspješnija

Rezultati TIMSS-a pokazuju da srednju razinu iz matematike dostiže 70 posto hrvatskih učenika, dok taj postotak iz prirodoslovlja iznosi 80 posto. Ipak, naprednu razinu iz oba područja doseže samo četiri posto naših četvrtaša.

Ispitivanje je provedeno prošle godine, a (ponovo) otvara pitanje velike razlike u postignućima hrvatskih učenika nižeg uzrasta (razredna nastava) u odnosu na 15-godišnjake (predmetna nastava).

Po zaključku Nacionalnog centra, viša postignuća hrvatskih učenika iz oba ispitivana područja povezana su s pohađanjem ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, češćim aktivnostima roditelja vezanim uz predmatematičku i predčitalačku pismenost u ranoj dobi, većom motivacijom za učenjem matematike i prirodoslovlja u ovoj dobi te osjećajem sigurnosti i pripadnosti školi. Također, viša postignuća učenika povezana su i s većim zadovoljstvom nastavnika, većom kvalitetom nastave matematike i prirodoslovlja te sveukupnim pozitivnim ozračjem u školi, stoji u nalazu NCVVO-a.

- Iskreno vjerujem da će skoro uvođenje nacionalnih ispita dodatno unaprijediti postignuća hrvatskih učenika na svim međunarodnim istraživanjima jer će dobivene povratne informacije osigurati mogućnost brze reakcije i uvođenja mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenucima za naše učenike, izjavila je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić.

Rezultate sedmog ciklusa ispitivanja znanja objavljuje Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA - International Association for the Evaluation of Educational Achievement).