HRVATSKOJ PRIJETI GRČKI SCENARIJ EU: 'Ako ne sredite financije do ožujka, stižu sankcije'

Ukupni proračunski deficit u 2012. nije bio 3,5 posto BDP-a, koliko je tvrdila Vlada, nego je iznosio 5 posto. Godinu prije, pak, umjesto službenih 5 posto, dosegnuo je čak 7,8 posto. Tako pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, koji su napokon počeli objavljivati fiskalne pokazatelje za Hrvatsku.

To bi trebalo otkloniti potrebu za stalnim procjenama i nagađanjima o stvarnome manjku u proračunu, ali kako DZS u svom izvješću napominje da su podaci nedovršeni, ispravci u hodu mogu se očekivati još neko vrijeme. Iz prezentiranih brojki moglo bi se zaključiti da je deficit sa 7,8 posto u 2011. ministar Linić lani uspio smanjiti na 5 posto. No, razlog velikog pada ponaprije je u činjenici da je prije dvije godine jednokratko evidentiran dug brodogradnje (2,1 posto BDP-a).

Nimalo lagan posao

- U 2012. ipak nije bilo značajnijeg pomaka u konsolidaciji javnih financija. Efekt prilagodbe deficita iznosi samo 0,5 posto BDP-a i uglavnom se odnosi na povećanje prihoda, prije svega PDV-a - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Koliko će iznositi u 2013. godini, vidjet će se kad Europska komisija objavi izvješće o stanju u članicama EU.

Prema procjeni Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, deficit bi u ovoj godini mogao iznositi 6 posto BDP-a. U svakom slučaju, znatno više od dopuštenih 3 posto, čime se, kao što se i očekivalo, Hrvatska kvalificirala za ulazak u proceduru prekomjernog deficita (EDP).

Sada je ključno hoće li Europska komisija Hrvatskoj odobriti dvije ili tri godine za svođenje deficita u prihvatljive okvire. Vlada je zatražila trogodišnji rok, a sudeći prema iskustvu drugih zemalja, izgledno je da će ga i dobiti. No, čak i u tom slučaju, posao joj neće biti lagan.

U začaranom krugu

- Sve ovisi o tome kako će se kretati BDP. Prilagodba u tako kratkom roku sigurno će imati negativan učinak na gospodarsku aktivnost i nezaposlenost. Jer, potreba za pojačanom konsolidacijom povećava rizik da opet imamo negativnu stopu rasta - kaže Šantić i naglašava da je to neizbježna posljedica višegodišnjeg izostanka reformi. Tako bi se lako moglo dogoditi da Hrvatska upadne u začarani krug u kojem se smanjivanje deficita i pad BDP-a međusobno potiču, kakav je viđen, primjerice, u Grčkoj i Španjolskoj.

S druge strane, postoji mogućnost da se cijela priča ipak malo razvodni. Iako mnogi očekuju da će se ulaskom Hrvatske u EDP konačno srediti državne financije, to bi se moglo pokazati kao zabluda. Iskustvo drugih zemalja pokazuje da im je Europska komisija u konačnici odobravala dulji period za prilagodbu, među ostalim i zato što često prima kritike, primjerice MMF-a, da brza konsolidacija guši rast.

Upute za birokrate

No, što je još važnije, upitno je i kakve će preporuke Hrvatskoj uputiti birokrati EU. Njima je najvažnije da brojke štimaju. A podaci govore da hrvatski proračunski rashodi iznose 45,5 posto BDP-a dok je prosjek za EU 28 49,3 posto. Istodobno, prihodi su na razini 40,6 posto BDP-a, a u EU 28 iznose 45,4 posto.

Iz toga proizlazi da bi se deficit mogao smanjivati, ne samo smanjivanjem rashoda nego i povećanjem prihoda, čemu je ministar Linić najskloniji. On je jasno dao do znanja da je ta opcija izgledna, samo je pitanje je li to PDV ili porez na nekretnine. Martina Dalić, bivša ministrica financija i zasupnica HDZ-a, kaže da je time “konsternirana”.

- S ovim što Linić predlaže, ekonomija će dalje samo tonuti. Nakon dvije godine pada BDP-a, ne vidim koji bi to dokazi trebali potkrijepiti da povećanje poreza ima samo negativan efekt na ekonomiju - kaže Dalić. Zabrinjavajućim smatra i to što Vlada, ni nakon što je postalo izvjesno da Hrvatska ulazi u EDP, nije pokazala spremnost za reforme i stvaranje perspektive za rast, nego i dalje ostavlja Liniću da problem rješava povećanjem poreza.