EU ZABRINUTA

HRVATSKOJ STIGAO UKOR IZ BRUXELLESA 'Porez na nekretnine ne možete uvesti dok to ne sredite'

Ministar financija Lalovac tvrdi da je Vlada odlučna u namjeri uvođenja poreza na nekretnine kojim se želi utjecati na građevinski sektor i gospodarstvo u cjelini
European Commission president-elect Jean-Claude Juncker arrives to attend an EU summit at the EU headquarters in Brussels on August 30, 2014. European leaders are set to fill two of the top jobs in Brussels, with Polish premier and Kremlin critic Donald Tusk favourite to become EU president amid deepening tensions with Russia. AFP PHOTO/THIERRY CHARLIER
 THIERRY CHARLIER/AFP

Može li Hrvatska srediti katastar do kraja sljedeće godine?” i “Hoćete li biti u stanju uvesti porez na nekretnine od 1. siječnja 2016. godine, kako ste sami najavili?” neka su od pitanja na koja su predstavnici hrvatske Vlade proteklih dana odgovarali pred europskim Odborom za ekonomsku politiku.

Predstavnike institucija EU, naime, zanima kako Hrvatska stoji s provedbom reformi, koje bi njeno gospodarstvo trebale postaviti na put dugoročno održivog razvoja. Dio tog “paketa” jest i najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, koji bi od 2016. trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Iako uvođenje tog poreza ne ovisi izravno o stavovima eurokrata, jasno je da će u Zagrebu morati uzeti u obzir i njihovo mišljenje. A kakvo će ono biti, saznat ćemo uskoro, najvjerojatnije u izvješću koje bi svjetlo dana trebalo ugledati početkom studenoga.

- Na nama je da odradimo pripreme za uvođenje tog poreza i da ga implementiramo. Predstavnici EU tu samo upozoravaju na kritične elemente. Zapravo, radi se o standardnim pitanjima kojih smo i sami svjesni - objašnjava jedan visokopozicionirani sugovornik iz Vladinih krugova, kojeg smo pitali znače li takva pitanja i mogućnost da se na kraju ipak ne uvede porez na nekretnine ili da se njegovo uvođenje prolongira.

I ministar financija Boris Lalovac ovih je dana poručio da Vlada ostaje odlučna u namjeri uvođenja poreza na nekretnine. Na radnom ručku, koji je u hotelu Antunović organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Lalovac je poručio da porez na nekretnine za državu i nije toliko bitan zbog financijskih učinaka, tim više što će se prihodi od tog poreza slijevati u lokalne proračune, koliko joj je važan kao instrument ekonomske politike. Njime, pojasnio je Lalovac, država može utjecati na građevinski sektor i gospodarstvo u cjelini, ovisno o tome trese li zemlju kriza ili se njeno gospodarstvo kreće uzlaznom putanjom.

Pritom je zanimljivo da je Lalovac o uvođenju poreza na nekretnine govorio nakon što ga je jedan poduzetnik pitao kako tako nešto uopće ostvariti u državi s nesređenim evidencijama.

- Katastar nam datira iz 19. stoljeća - upozorio je poduzetnik Lalovca.

No, to nije smelo Lalovca, koji je potvrdio da Vlada namjerava uvesti porez na nekretnine od 2016., kako je i zacrtala. Štoviše, formirana je i radna skupina, dodao je Lalovac, koju čine predstavnici više ministarstava, a koja treba stvoriti preduvjete za to.

Porez na nekretnine samo je jedna, i to manja stavka, u sve složenijim hrvatskim odnosima s Bruxellesom. U središtu tih odnosa su reforme, bez kojih će Hrvatska jako teško dovesti u red svoje javne financije. Na to upućuju i novi podaci Eurostata, prema kojima smo prošlu godinu zaključili sa šestim po veličini proračunskim manjkom u EU, teškim 5,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Usporedbe radi, kriteriji iz Maastrichta toleriraju fiskalni deficit do tri posto BDP-a.

Preko EU možemo više učiniti nego preko Vlade

U godinu dana otkad je predstavljena prva Bijela knjiga o stranim investicijama u Hrvatsku, jedinstveni dokument koji daje presjek situacije na terenu i preporuke stranih ulagača kako poboljšati hrvatsko poslovno okruženje, stvari se nisu puno promijenile nabolje, nego su se još pogoršale, istaknuli su jučer predstavnici Udruženja stranih ulagača (FIC) na predstavljanju druge Bijele knjige. Ipak, kako su se pohvalili, nešto su naučili, a to je kako razgovarati s članovima Vlade.

- Kroz institucije Europske komisije može se puno više napraviti nego na domaćem terenu. Ruka preko Bruxellesa puno je moćnija - rekao je Ante Babić, tajnik tog Udruženja. Iz tog su razloga predstavljanje simbolično organizirali u prostoru kraj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a ne u Muzeju Mimara kao lani.

Glavni problemi s kojima se suočavaju strani investitori ostali su isti: pravna nesigurnost i nestabilna porezna politika. Ipak, u nečemu je, po njihovu mišljenju, napravljen pomak - u Zakonu o radu. Stoga su strani investitori kao svijetao primjer ministra s kojim su uspjeli uspostaviti dijalog izdvojili Miranda Mrsića, ministra rada, koji je pri izmjenama zakonodavnog okvira uvažio neke njihove sugestije. Stoga su, naglasili su, i smanjili broj preporuka u vezi s radnim zakonodavstvom, no povećali kad je riječ o porezima. Problem je, kako je to slikovito opisao Mladen Fogec, predsjednik Udruženja, ujedno predsjednik Uprave Siemensa, što kompanije rade svoje planove na rok od pet i više godina, a porezi se u Hrvatskoj mijenjaju svake godine.

Cilj Udruženja u kojem su predstavnici više od 20 tvrtki, koje su među 100 najboljih u Hrvatskoj, kako se moglo čuti, nije samo kritizirati i nabrajati probleme, nego stvoriti temelje za istinski dijalog s vladajućima. U idućem razdoblju, kako je najavio Babić, Udruženje će se fokusirati na to da do travnja Hrvatska dade što kvalitetnije odgovore Bruxellesu kad je riječ o obuzdavanju prekomjernog deficita. Andrea Koščec

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 06:14