U TUNELU

HŽ IMA NOVE PLANOVE ZA 'SPLITSKI METRO' Gradili bi stanicu gradske željeznice u centru Splita koja je izgrađena prije točno 40 godina?!

 
 Mario Todorić, Tom Dubravec / Hanza media

U danima kad svjedočimo četvrtom i dosad najozbiljnijem pokušaju uvođenja (pri)gradske željeznice tijekom proteklih 26 godina, ovaj put pompozno krštene kao splitski metro, tvrtka HŽ Infrastruktura odlučila se raspisati natječaj za, citiramo, izradu tehničke dokumentacije za izgradnju željezničkog stajališta "Split H.B.Z." i sanaciju tunela Split, piše Slobodna Dalmacija.

Posao je procijenjen na 3,12 milijuna kuna i trebao bi biti dovršen u roku od četiri mjeseca nakon potpisivanja ugovora s nekim od izabranih partnera, koji će svoje ponude moći dostaviti u zagrebačko sjedište državne tvrtke do 8. srpnja. Sve bi to bilo lijepo čuti i pročitati da nije riječ o izgradnji (?!) podzemne stanice ispod ledine i prašnjavog javnog parkirališta zvanog Trg Hrvatske bratske zajednice koju su "Pomgradovi" radnici izgradili prije točno 40 godina, uoči Mediteranskih igara, u sklopu ukopavanja željezničke pruge na potezu od kolodvora u Kopilici do zgrade "Elektrodalmacije" u Gundulićevoj ulici.

Iz projektnog zadatka koji je "HŽ Infrastruktura" izradila u siječnju ove godine za potrebe netom otvorenog nadmetanja vidljivo je da se na poziciji "kilometar 325+155 pruge M604 Oštarije – Knin – Split" već nalazi postaja splitskog "metroa", duga 100 metara, ali se u tom dokumentu ona smatra "obostranim proširenjem tunelskog profila".

– Peronske površine i stubišni izlazi na današnji Trg HBZ-a nisu izgrađeni. Osigurana je samo mogućnost građenja prilaza stajalištu s otvorenih pješačkih površina – navodi se u pratećim dokumentima natječaja, kojim se od budućeg izrađivača traži i ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za planirane zahvate na splitskoj željezničkoj mreži.

Mario Todorić, Tom Dubravec / Hanza media

No, spomenuti navodi u potpunoj su suprotnosti s izjavama Igora Krstulovića, dipl. ing. građevinarstva, projektanta glavnog željezničkog tunela, koji je za naš list prije 15 godina vrlo precizno izjavio:

– U sklopu ukopavanja pruge na potezu od Gradske luke do Kopilice izgrađena je stanica za brzu gradsku željeznicu, širine 20 metara i dužine 100 metara. Napravljeni su ulazi sa sve četiri strane tog stajališta, jedan je do zgrade Suda, drugi na samom rubu parkinga, blizu slastičarnice "Svaguša" (danas "Bobis", op.a.), te treći i četvrti pokraj zgrade Školske poliklinike. Pripravljeni su za sve servise i stepenice, a stanica je zatvorena montažnim zidovima čekajući vrijeme kad će je netko staviti u funkciju.

S druge strane, u HŽ-u su svjesni situacije da spomenuti tunel, dug 1892 metra, nema ključne sigurnosne uvjete za aktiviranje podzemnog stajališta, s naglaskom na sustave zaštite od požara i brzu evakuaciju putnika i robe.

– Budući da putničke vlakove kroz tunel još uvijek vuku lokomotive na dizelski pogon, tunel je potrebno rekonstruirati na način da se zaštite i izmaknu elektrotehničke i građevinske instalacije, da se uredi postojeća servisna staza i riješe elektroenergetski priključci i rasvjeta. Također, potrebno je ugraditi kvalitetan protupožarni i ventilacijski sustav, urediti pristup s perona do Trga HBZ-a vodeći računa o osobama smanjene pokretljivosti, te riješiti vizualno i zvučno informiranje putnika na stajalištu – naglašava se u projektnom zadatku, prenosi Slobodna Dalmacija.

S obzirom na nužnost svih spomenutih zahvata u tunelu, realno je postaviti pitanje zbog čega je, za aktualne uvjete na dalmatinskim prugama, sada pušten vrlo gust promet kroz tunel ako su vidljive sve spomenute sigurnosne manjkavosti. Pa makar i u situaciji kad se putnici na pojedinim polascima "metroa" mogu prebrojiti na prste jedne ruke.

Pravi 'splitski metro' čekamo dulje od pola stoljeća

Ideje o ukopavanju pruge i uvođenju gradske željeznice sežu u doba prije više od pola stoljeća, kad su vlakovi doslovno presijecali grad na dva dijela. Svjedoci tih vremena s nostalgijom se prisjećaju da je tada u sezoni iz Splita vozilo i po 36 vlakova dnevno prema odredištima u bivšoj državi i inozemstvu, što je značilo 72 zaustavljanja prometa na ulicama koje su presijecale "šine".

Najveći problemi nastajali su na Gundulićevoj kod zgrade "Elektrodalmacije", u Starčevićevoj kod Školske poliklinike i u Ulici Hrvatske mornarice kod "plavih nebodera", jer su se na tim lokacijama nalazile rampe.

U brojkama

3,12 milijuna kuna procijenjena je vrijednost izrade tehničke dokumentacije za izgradnju stanice ispod Trga HBZ-a i sanaciju tunela
100 metara dužine i 20 metara širine iznose gabariti stajališta izgrađenog prije 40 godina, uoči održavanja Mediteranskih igara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:07