INTERVJU ZA NOVI GLOBUS

'I DRŽAVA ĆE U PREDSTEČAJNU NAGODBU' Šef HUP-a Roglić kaže da će oporavak krenuti tek za tri iličetiri godine, kad dotaknemo dno

Vjerovao bih predstečajnim nagodbama kad bi se tijekom tog procesa smijenio menadžment i vlasnik tvrtke u problemima i kad bi se provjerila privatna imovina vlasnika, kaže Branko Roglić, vlasnik distribucijske kompanije Orbico
 Mario Todorić / Cropix

Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je poslala priopćenje u kojem, doduše u rukavicama, kritizira prijedlog zakona Ministarstva financija u kojem se predlaže da se tijekom predstečajne nagodbe uvodi obvezna naknada. Poslodavci su to doživjeli kao još jedan državni namet.

Branko Roglić jedan je od osnivača HUP-a i kao starosjedilac obično je imao najteže zadatke u udruzi poslodavaca. Roglić je danas predsjednik Nadzornog odbora Udruge poslodavaca i glasi za jedan od najvećih autoriteta HUP-a. Vlasnik je najveće hrvatske kompanije za distribuciju “Orbico”, koja u 18 zemalja zapošljava 2700 ljudi i ostvaruje prihod od 820 milijuna eura.

U intervjuu za Globus ustvrdio je da će ove godine BDP pasti dva posto, a možda i više. "Sljedeće godine još dva posto, a oporavak će krenuti za tri do četiri godine, jer ćemo tek tada dotaknuti dno", rekao je Roglić.

Gospodine Roglić, predstečajne nagodbe se zahuktavaju. Kako vam se čini taj model rješavanja likvidnosti poduzeća?

- Slušajte, ima nekoliko pogleda na predstečajne nagodbe. Prije svega, u njima vidim dobru namjeru, ali nisam siguran da je to pošteno i nisam siguran da one neće odgoditi pravi stečaj. Naime, treba reći da se nije smjelo dopustiti da se odgađaju pravi stečajevi do predstečajne nagodbe i da se onda otkrije kako u stečajnoj masi nema ništa pa vjerovnici moraju opraštati i odgađati svoja potraživanja. S druge strane, mene je strah da odgađanje tih potraživanja neće spasiti tvrtke koje su zatražile predstečajnu nagodbu. Bojim se da će predstečajne nagodbe samo prolongirati prave stečaje koji će kad-tad uslijediti.

Mislite da će većina tvrtki nakon predstečajnih nagodbi opet doći u probleme?

- Tako je. Nisam uvjeren da će menadžment i vlasnik, koji su tvrtku doveli do problema, biti smijenjeni. Oni nakon predstečajne nagodbe sigurno neće uspjeti tvrtku staviti na zdrave noge. Vjerovao bih predstečajnim nagodbama kad bi se tijekom tog procesa smijenio menadžment i vlasnik tvrtke u problemima i kad bi se provjerila privatna imovina vlasnika. Dakle, da se utvrdi jesu li menadžment i vlasnik isisavali novac iz tog poduzeća, da se ne dogodi da je poduzeće u stečaju, a vlasnik bogat čovjek.

HUP je nedavno kritizirao stečajne naknade. O čemu je riječ?

- Intencija stečajnih naknada jest ubrzanje stečajnih postupaka. Vrlo je dvojbeno da bi te naknade (a spominje se 15% ako traje do 18 mjeseci, pa čak do 20% ako stečaj traje duže) ubrzale stečajne postupke. Dapače, mišljenja sam kako bi se na taj način još više oštetili vjerovnici, tj. uspjeli bi naplatiti još manje svojih potraživanja.

Kakav je danas odnos Vlade i HUP-a?

- Ja nemam privatnih interesa niti poslujem s državom. Uvijek sam bio kritičan prema svim vladama, a bio sam i benevolentan kad je to situacija zahtijevala. Znam da su bivše Vlade sa svim svojim ministrima ostavile teško stanje u gospodarstvu. I isto tako jasno mi je da je Vlada Zorana Milanovića u iznimno teškoj situaciji, što opet ne opravdava nepovlačenje konkretnih mjera. Potezi ministra financija Slavka Linića zasad su jedini koji žele uspostaviti ravnotežu između realne ekonomije i javne potrošnje.

...

Kako će izgledati Hrvatska ako vlada ne počne provoditi reforme i rezati na rashodovnoj strani?

- A imat ćemo bankrot. Hrvatska već sad brzim koracima u stečaj. Svi doasadašnji potezi Vlade su jednostavno premalo.

Koliko nam onda vremena preostaje?

- Dok nam vjerovnici ne kažu da nam više neće davati kredite. Kako Hrvatska već sada ne može vraćati kamate, to bi moglo biti jako brzo. Stoga pred Vladom stoje dvije mogućnosti: krenuti u reforme i smanjiti rashodovnu stranu proračuna ili podnijeti zahtjev za predstečajnom nagodbom. Doduše, kad se sjetim Linićeve izjave da država već sada ne može servisirati kamate, tada bi njoj predstečajna nagodba trebala istog trena. Kad meni neka tvrtka iz svog poslovanja ne bi mogla plaćati kamate, ja bih odmah prekinuo poslovanje s tom tvrtkom.

Kako bi izgledala ta predstečajna nagodba za državu?

- To jedino zna MMF, koji će u takvoj situaciji upravljati našom zemljom. I tada će Vlada opet morati provesti reforme, samo što će tada svime koordinirati MMF.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:45